Dragana Mirković otkrila burnu istoriju dvorca vrijednog 50 miliona eura
Dragana Mirković već decenijama je u žiži javnosti, a naročito poslednjih dana, pošto su joj sin Marko Bijelić i snaha Melani podarili unuku Kseniju. Osim po blistavoj karijeri i porodici, pjevačica je poznata kao vlasnica ogromnog dvorca u Austriji, koji vrijedi oko 50 miliona eura.
Ranije je u emisiji "Spona" govorila o grandioznom imanju u mjestu Ebenfurt, gdje se nalazi istoimeni dvorac u kom pjevačica živi od 2010. godine.
4.000 izbjeglica živjelo u dvorcu Dragane Mirković: Rusi ga opljačkali tokom Drugog svjetskog rata
Dvorac se u istorijskim arhivima pominje još polovinom 12. vijeka. Našim ljudima je ovaj grandiozni zamak od 12.000 kvadrata postao izuzetno zanimljiv od 2010. godine, kad ga je kupila Mirkovićeva. U to vrijeme je dvorac bio u lošem stanju, ali je pjevačica odlučila da ruini vrati prvobitni sjaj.
"Mnogo velikih ličnosti je prošlo dvorcem, od nama poznatih na primjer Matija Korvin, kralj koji je 10 godina bio ovdje u dvorcu. Marija Terezija je takođe bila vezana za ovaj dvorac, kažu da je bila jako dobra sa grofovskom porodicom fon Sutner i da je zato dolazila, dok drugi kažu da je ovde imala svoj sud, ali to ne mogu da potvrdim. Što se tiče porodice fon Sutner, ona je bitna za ovaj dvorac, ona je gotovo do mene bila vlasnica dvorca. Iz te porodice je poznata Berta fon Sutner, koja je dobitnica Nobelove nagrade 1905. godine za mir i ljeta je provodila ovde. Nekih 100 godina posle dobijanja te nagrade su nas zvali sa austrijske TV ORF da nešto kažemo jer je poslednji njen audio intervju bio baš ovdje u dvorcu kada je bila u posjeti rođacima, tako da me to fascinira. Njen lik je na kovanici od dva eura u Austriji, njen lik je bio u na novčanici od 1.000 šilinga, takođe u Njemačkoj…“, rekla je Dragana i istakla da je dvorac bio ruina kada ga je preuzela, te objasnila kako je on došao u to stanje:
4.000 izbjeglica živjelo u dvorcu Dragane Mirković: Rusi ga opljačkali tokom Drugog svjetskog rata
"Na samom kraju Drugog svjetskog rata, Rusi su pokupili sve što je bilo u dvorcu, ostao je bez prozora i vrata, nekoliko puta je bio opljačkan nakon toga. Vlasnici očigledno nisu imali dovoljno novca da se time bave i on je počeo da propada, ali ono što je jako bitno – za vrijeme Drugog svjetskog rata, preko 4.000 izbjeglica je sebi spasilo život živeći u ovom dvorcu i postoji film, prisustvovala sam njegovom snimanju, zove se ‘The Cardinal’ u koprodukciji Švajcarske, Njemačke i Austrije baš o tom vremenu kako su se izbjeglice spasile. Nevjerovatno je da su sve freske bile sačuvane, a one su i najvrjednije. Inače sam zaljubljenik u istoriju i iste čiste ljubavi sam ušla u cijelu ovu priču.“
4.000 izbjeglica živjelo u dvorcu Dragane Mirković: Rusi ga opljačkali tokom Drugog svjetskog rata
Skupa restauracija
Mirković je otkrila i da li je dvorac renovirala u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturnih spomenika Austrije.
"Nisam morala, ali sam željela. Ne kupuje se dvorac da bi se umanjila njegova vrijednost, onda se kupuju vile gdje vam ne treba toliko novca, na primjer, pitala sam za natkrivanje centralnog dvorišta jer su to uradili mnogo dvorci u Austriji, ali sam za svaki slučaj pitala i oni su potvrdili da to ne remeti ništa, pa čak i dvorac Hofburg ima jedan zastakljeni dio, ali to ništa nisam morala, ali sam željela. Mnogo je jeftinije kupiti vilu nego restauirati nešto ovako. Ostavili smo barok stil bez obzira što ovaj dio gdje živim je moderan, ovaj zid koji je ovde bio sam skinula. Bilo je ovde više manjih soba, trudila sam se da sve ispoštujem maksimalno. Povremeno ćemo otvarati zdanje za djecu iz škole. Najavili su se studenti i profesori istorije umjetnosti iz Beča. Restauiranje je uradila Sandra Jakovljević iz Beograda, preponosna sam što je neko naš to mogao da uradi.“
Dvorac jeste bio ruševina što se tiče prozora, vrata i tako dalje, ali nećete vjerovati – najtanji zidovi su metar i po debljine. Glavni zidovi su tri i po metra debljine, a toliko su bili zdravi da je to nevjerovatno i zato su opstale freske bez obzira na godine, snijeg, kišu… Kad smo otkopavali jedan dio pronašli smo rimsko kamenje gdje su temelji pravljeni, zato se smatra da je on još stariji nego što piše, a prvi zapisi su iz 1160. godine, pa se zvanično računa od tada, ali stručnjaci smatraju da je ovaj dvorac nastao i prije. Posebno prva kula kad ulazite u dvorac, sa desne strane – ta kula je najveća, građena je tako da ništa nije isto. Nijedan prozor nije iste veličine, to je bilo zahtjevno, nevjerovatno. Ima više od 250 prozora, a nijedan nije identičan, namučili smo se oko toga. Uradili smo sve da liči na stare okvire dvorca.“
Voditeljka je pitala i koliko košta da se zimi zagrije ovoliki prostor?
"Nećete vjerovati, živjela sam u kući od 1.000 kvadrata prije dvorca, mene su malo manje koštali struja, voda i svi ti ostali troškovi, nego što me košta za dvorac zato što imam ovdje privilegije, a na krovu sa dvije strane imam solarne panele, toliko imam tih panela, da mogu i da prodajem struju. Plašila sam se toga kako da zagrijem, koliki će biti mjesečni troškovi jer sam baš upoređivala troškove koje sam imala u kući od 1.000 kvadrata, a ovaj dvorac ima 12.000 kvadrata – mislila sam, Bože dragi koliko će to da košta, međutim, onda sam shvatila. Ne gleda se to po kvadraturi. Nisu to beneficije od države, to je neka vrsta razumijevanja za ulaganje u nešto što je njihova istorijska vrijednost.“
Dragana ističe da ni posle 14 godina života u dvorcu ne zna koliko tačno soba ima: "Nisam brojala, a to me svi pitaju, a ja nikada ne znam da dam tačan odgovor. Ima više sala i svega. Ima različitih stvari, pitanje je šta je soba, da li su to prostorije ili spavaće sobe?“
Kako se čisti 12.000 kvadrata?
Voditelja ju je pitala i da li joj je potrebna armija ljudi za održavanje čistoće u dvorcu.
"To pitanje sam i ja sama sebi postavila, ali sam se bezrazložno toga plašila. Iskrena da budem, visoki su prozori i plafoni, za detaljno čišćenje iznajmljujem firmu mog prijatelja, oni dođu sa svom opremom, to su ljudi koji su osigurani. Recimo, da se obriše natkriveni dio dvorca – to mogu samo ljudi koji se time bave, oni imaju visoke merdevine, kranove i tako dalje. Oni dolaze tada, a ovako svakodnevno imam samo dvije žene koje rade i to vrlo lako i bez problema jer kada se svakodnevno održava, uopšte nije problem. Moram da kažem da dvorište još uvijek nije završeno, sada se radi biblioteka u najstarijoj kuli koja ima stepenište.“
