Evropske vlade ozbiljno shvataju Trampove prijetnje o preuzimanju Grenlanda i traže zajednički odgovor, dok SAD ne isključuju ni vojnu opciju, upozorava Politiko.
Prijetnje Donalda Trampa o preuzimanju Grenlanda u evropskim vladama više se ne doživljavaju kao puka retorika, već kao ozbiljna mogućnost. Politički vrh, koji je donedavno ignorisao pojačane izjave američkog predsjednika, sada očajnički traži način kako da ga zaustavi, piše Politiko.
"Moramo biti spremni za direktnu konfrontaciju"
Da je situacija alarmantna, potvrđuju i diplomatski izvori iz EU. "Moramo biti spremni za direktnu konfrontaciju sa Trampom", izjavio je jedan diplomata upoznat sa raspravama. "On je u agresivnom modu i moramo biti spremni."
Tenzije su dodatno porasle nakon što je američki šef diplomatije Marko Rubio najavio da će sljedeće nedjelje sa danskim zvaničnicima razgovarati o američkoj akviziciji Grenlanda, a Bijela kuća poručila kako bi preferirala pregovore, ali ne isključuje ni vojnu opciju.
Zajednički odgovor Evrope
Kao odgovor, evropski diplomatski napori su se intenzivirali. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro potvrdio je da je sa kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru.
"Ono što je u pitanju jeste kako Evropa, EU, može biti ojačana da odvrati prijetnje i pokušaje ugrožavanja svoje bezbjednosti i interesa", rekao je Baro novinarima. "Grenland nije na prodaju niti za preuzimanje… zato prijetnje moraju da prestanu."
Politiko je razgovarao sa brojnim zvaničnicima, diplomatama i stručnjacima kako bi istražio koje opcije Evropa ima na raspolaganju. Osjećaj nemoći je, navodi Politiko, sveprisutan.
"Svi su potpuno zapanjeni i nesvjesni čime zapravo raspolažemo", rekao je bivši danski poslanik. "Niko zapravo ne zna šta da radi jer Amerikanci mogu da rade šta god žele. Ali potrebni su nam odgovori odmah. Ne možemo da čekamo tri, pet ili sedam godina."
Opcija 1: Potraga za kompromisom
Tramp svoju želju za Grenlandom pravda vitalnim bezbjednosnim interesima SAD i optužuje Dansku da ne čini dovoljno da ga zaštiti od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku. Zato bi pregovaračko rješenje, koje bi Trampu omogućilo da se predstavi kao pobjednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz, moglo biti najbrži izlaz iz krize.
Bivši visoki zvaničnik NATO-a predložio je da bi Alijansa mogla da posreduje između strana, kao što je to činila u sporovima između Turske i Grčke. Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker izjavio je da Tramp i njegovi savjetnici ne vjeruju da je Grenland adekvatno obezbijeđen.
"Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom sjeveru, Grenland postaje veoma ozbiljan bezbjednosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država."
Saveznici zato razmatraju nove ponude Trampu, poput ubrzanja odbrambene potrošnje na Arktiku, održavanja više vojnih vježbi i raspoređivanja trupa kako bi se umirile SAD. Dvojica diplomata pomenula su i mogućnost uspostavljanja šeme "Arktička straža", po uzoru na postojeće inicijative na istoku Evrope.
Trampa privlače i ogromna mineralna nalazišta, kao i potencijalne rezerve nafte i gasa. Međutim, eksploatacija resursa iz negostoljubivog terena izuzetno je teška i skupa. Danski izaslanici su godinama bezuspješno zagovarali evropska ulaganja u Grenland, ali se sada, prema riječima jednog diplomate EU, taj stav počinje da mijenja.
Opcija 2: Finansijska injekcija Grenlandu
Trampova administracija otvoreno je podržala grenlandski pokret za nezavisnost, sa idejom da bi ostrvo, nakon otcjepljenja od Danske, potpisalo sporazum sa SAD i bilo preplavljeno američkim novcem. Iako ne isključuje vojnu silu, Tramp insistira da bi Grenland radije preuzeo dobrovoljno. EU i Danska zato pokušavaju da ubijede Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.
Prema nacrtu prijedloga Evropske komisije, Brisel planira da više nego udvostruči potrošnju na Grenland od 2028. godine. U sedmogodišnjem periodu izdvajanja bi porasla na 530 miliona eura, a ostrvo bi moglo da se prijavi i za dodatnih 44 miliona eura iz fondova EU. Podrška, koja je do sada bila usmjerena na socijalnu zaštitu i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za vađenje mineralnih sirovina.
"Imamo mnogo ljudi ispod granice siromaštva, infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši resursi se uglavnom eksploatišu bez dobre dobiti za Grenland, već prije svega za danske kompanije", rekao je Kuno Fenker, grenlandski opozicioni poslanik koji podržava nezavisnost.
Atraktivna ponuda Danske i EU mogla bi biti ključna da Grenlanđani ostanu van američkog domašaja.
Opcija 3: Ekonomski protivudar
Od Trampovog prvog mandata u Evropi se intenzivno razmišlja o bezbjednosti bez aktivnog učešća SAD.
"To je teško, ali je moguće. Ali ne znam da li je iko ozbiljno razmišljao o obezbjeđivanju evropske bezbjednosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo", rekao je Tomas Krozbi, američki vojni stručnjak sa Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.
EU na raspolaganju ima snažan alat, Instrument protiv prinude, svojevrsnu "trgovinsku bazuku" stvorenu upravo nakon prve Trampove administracije. On omogućava Uniji da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju. Brisel je već prijetio njegovom primjenom, ali je odustao nakon postizanja dogovora. Pošto SAD i dalje nameću carine, EU bi mogao ponovo da aktivira taj mehanizam.
"Izvoz u Sjedinjene Države iznosi nešto više od 600 milijardi eura, a za oko trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 odsto, i potpuno je jasno da je to moć u našim rukama", istakao je Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta.
Ključno pitanje je da li bi Tramp ovoga puta povjerovao da je EU zaista ozbiljna.
Opcija 4: Slanje vojske
Ako bi se SAD odlučile za vojnu opciju, Evropa bi malo toga mogla da učini.
"Neće preventivno napasti Amerikance, jer bi to bio čin rata", objasnio je Krozbi. Međutim, prema danskoj trajnoj naredbi iz 1952. godine, u slučaju napada na dansku teritoriju, vojska bi trebalo "odmah da započne borbu bez čekanja ili traženja naređenja".
Jedan diplomata EU sugeriše da bi evropske zemlje, na zahtjev Danske, trebalo da razmotre slanje snaga na Grenland kako bi povećale cijenu eventualne američke vojne akcije. Iako te snage ne bi mogle da zaustave invaziju, djelovale bi kao sredstvo odvraćanja.
"Mogli biste da imate efekat u kojem su grupe ljudi fizički na putu, kao u situaciji na Trgu Tjenanmen, što bi potencijalno primoralo američku vojsku da upotrijebi silu ili da se povuče", rekao je Krozbi.
Ipak, upozorava da takva strategija nosi visoku cijenu: "Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će životi ljudi biti izgubljeni u pokušaju da se odbije američki zahtjev za kontrolu nad Grenlandom."