Radnici smatraju da angažovanje vještaka ekonomske struke nije bilo dovoljno, te da je, imajući u vidu karakter nepokretnosti, trebalo uključiti i stručnjake građevinske i geodetske struke
Predstavnici NVO Udruženje radnika Vektra Boke zatražili su sa današnjeg okupljanja hitnu reakciju nadležnih institucija i konkretne korake ka rješavanju dugogodišnjih problema bivših zaposlenih HTP Boke, sa posebnim akcentom na ispunjavanje obaveza iz socijalnog programa, prenosi RTCG.
U saopštenju za javnost ukazali su na sumnje u nepravilnosti tokom postupka prodaje imovine povezane sa hotelom Plaža u Herceg Novom. Kako navode, o spornim pitanjima više puta su obavještavali nadležne organe, ali ni nakon brojnih obraćanja nijesu dobili odgovor koji bi doveo do rješenja njihovog višegodišnjeg problema.
Iz Udruženja podsjećaju da su zahtjeve i prigovore dostavljali Privrednom sudu, Savjetu za privatizaciju, Ministarstvu turizma, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstvu finansija, kao i Ministarstvu rada i socijalnog staranja.
Posebno su osporili sprovođenje javne prodaje uprkos prigovorima povjerilaca i zahtjevima za izuzeće javne izvršiteljke Jasminke Bajović. Prema tvrdnjama radnika, zahtjev za njeno izuzeće podnijeli su tri sedmice prije licitacije, a zatim i pet sati prije početka postupka, ali smatraju da na njihove podneske nije adekvatno odgovoreno.
Kao važan argument u prilog svojim zahtjevima navode podatke iz lista nepokretnosti broj 499, prema kojima je država Crna Gora evidentirana kao vlasnik imovine u obimu 1/1, dok je HTP Vektra Boka upisana sa pravom korišćenja u istom obimu. Zbog toga traže da se utvrdi da li je izvršenje moglo biti sprovedeno na imovini na kojoj je upisano pravo korišćenja, a ne pravo svojine.
Udruženje se poziva i na ranije sudske odluke za koje tvrdi da dovode u pitanje zakonitost prodaje nepokretnosti u postupcima javnog izvršenja. Navode da su i prethodne prodaje imovine, koje povezuju sa radom javne izvršiteljke, osporavane pred osnovnim sudovima u Herceg Novom i Kotoru, zbog čega insistiraju da se i aktuelni slučaj razmotri uz uvažavanje ranije zauzetih sudskih stavova.
Dodatne primjedbe odnose se na procjenu vrijednosti imovine. Radnici smatraju da angažovanje vještaka ekonomske struke nije bilo dovoljno, te da je, imajući u vidu karakter nepokretnosti, trebalo uključiti i stručnjake građevinske i geodetske struke.
Iz Udruženja navode i da je imovina prodata po cijeni koja je, prema njihovim tvrdnjama, bila više od 30 odsto niža, kao i da predstavnicima povjerilaca nije omogućeno da prisustvuju licitaciji. Ove okolnosti ističu kao dodatne razloge za detaljno ispitivanje regularnosti postupka.
Od nadležnog suda očekuju da razmotri podnesene prigovore i zahtjeve za određivanje privremenih mjera, uz donošenje odluke koja će biti u skladu sa zakonom i relevantnim sudskim odlukama.
Pored pitanja prodaje imovine, jedan od prioriteta Udruženja ostaje rješavanje potraživanja bivših zaposlenih i ispunjavanje socijalnog programa. Zbog toga ponovo zahtijevaju hitno održavanje sjednice Savjeta za privatizaciju, navodeći da su tokom prethodne dvije godine uputili više od 15 zahtjeva kako bi članove tog tijela upoznali sa, kako tvrde, nepravilnostima u raspolaganju imovinom nekadašnjeg HTP Boke.
Kao osnov za nastavak razgovora o socijalnom programu ističu zaključak Savjeta za privatizaciju od 20. februara 2024. godine. Smatraju da je potrebno obnoviti pregovore sa Savjetom i kompanijom Vektra Montenegro kako bi se pronašao održiv način za izmirenje obaveza prema bivšim radnicima.
Njihov predlog je da se sredstva za socijalni program obezbijede iz imovine HTP Boke, odnosno Vektra Boke, umjesto iz državnog budžeta. Kao primjere navode Brodogradilište Bijela, Kombinat aluminijuma, Željezaru i hotel Durmitor, smatrajući da bi sličan model trebalo razmotriti i u njihovom slučaju.
„Za Vladu bi bilo bolje da se socijalni program izmiri iz imovine HTP Boke, odnosno Vektra Boke, nego iz budžeta Crne Gore, koji pune svi građani. Tražimo rješenje za oko 200 porodica koje su godinama zaboravljene“, poručili su iz Udruženja.
Na kraju su ponovo pozvali predsjednika Vlade Milojka Spajića da se neposredno uključi u rješavanje njihovog problema. Ističu da je neophodno pronaći rješenje koje će omogućiti izmirenje potraživanja bivših zaposlenih, uz istovremenu zaštitu državne imovine i dosljedno poštovanje zakona.