Bakterije u našem tijelu su ljekovite

U svakom od nas žive milijarde bakterija čija se ukupna masa procjenjuje na oko 1,5 kilograma. Sve donedavno većina tih bakterija bili su “slijepi putnici” jer o njima nismo znali gotovo ništa. Međutim, u posljednjih deset godina, koristeći najnovije metode DNK analize i bioinformatike, naučnici uspješno analiziraju bakterije koje žive u nama.

“Čini se da mnoge bolesti imaju korelacije s mikrobiomom. Ako nađemo te korelacije, moći ćemo da razvijemo dijagnostiku. U nekim slučajevima te bi nam veze mogle dati ideju za razvoj terapeutskih metoda”, izjavio je za Technology Review Erik Alm, jedan od direktora Centra za mikrobiomsku informatiku i terapeutiku u Bostonu.

Bakterije su nam važne kao mozak

Posebna pažnja naučnika usmjerena je na istraživanje naših crijeva koja su prava džungla mikroorganizama.

“Crijevni mikrobiom je ogromna zajednica sastavljena od biliona bakterija i gljivica koje se nalaze u svakom kutku našeg gastrointestinalnog trakta i imaju velik uticaj na naš metabolizam, tjelesnu težinu, sklonost bolestima, imunološki sistem, apetit i raspoloženje. Ovi mikroorganizmi uglavnom žive u debelom crijevu, a svojom brojnošću nadvladavaju ostale stanice u našem tijelu. Konceptualno, trebali bismo ih razmatrati kao novootkriveni organ, težak nešto više od našeg mozga i gotovo jednako važan”, rekao je za britanski popularni naučni magazin Focus Tim Spektor, profesor genetske epidemiologije na King’s Collegeu u Londonu i voditelj projekta “British Gut”.

Cilj tog projekta je otkriti mikrobiološki sastav crijevnog trakta britanskih građana. Sličan projekat, “American Gut”, već šest godina je u toku u SAD-u, a u sklopu eksperimenta dosad je 11.000 američkih građana poslalo uzorke svoje stolice naučnicima na Univerzitetu Kalfornija u San Dijegu koji vode to zanimljivo istraživanje.

Bolesti i poremećaji

Ogromna populacija bakterija, ćelije imunološkog sistema i crijevno tkivo međusobno djeluju i razmjenjuju bezbrojne hemijske i fizičke signale. Poremećaji u tom kompleksnom ekosistemu povezani su ne samo s probavnim problemima, nego i s metaboličkim, imunološkim, pa čak i neurobiološkim bolestima. Na primjer, ljudi koji imaju smanjenu raznolikost bakterija u crijevima izloženi su većem riziku od razvoja bolesti povezanih s debljinom kao što su dijabetes, srčana oboljenja i oboljenja jetre te neke vrste raka. Nadalje, pokazuje se da mikrobiomi imaju ulogu u razvoju imunoloških oboljenja kao što su reumatoidni artritis i multipla skleroza. Na kraju, neke nove teorije o Parkinsonovoj bolesti zasnivaju se na podacima koji ukazuju na to da bi bolest mogla početi u crijevima ili nosu, a zatim se širiti prema mozgu. Stoga sada niz biotehnoloških firmi, posebno u SAD-u, pokušava razviti novu dijagnostiku, nove terapije i proizvode na bazi probiotika za spriječavanje potencijalno opasnih neravnoteža među bakterijama u crijevima.