Ruska svemirska agencija Roskosmos planira da do 2036. izgradi nuklearnu elektranu na Mjesecu. Ovaj ambiciozni projekat omogućiće trajno prisustvo i energetsku stabilnost budućih lunarnih baza.
Ruska svemirska agencija Roskosmos potpisala je ugovor sa kompanijom NPO Lavochkin za izgradnju nuklearne lunarne elektrane, čiji je cilj početak rada do 2036. godine.
Plan uključuje tri ključne misije predviđene za 2033, 2034. i 2035. godinu, koje će postaviti temelje energetskog sistema na Mjesecu. Projekat predstavlja jedan od najambicioznijih ruskih svemirskih planova u narednim decenijama.
Ova inicijativa dio je šire strategije prelaska sa pojedinačnih misija na trajno prisustvo na Mjesecu, uključujući podršku roverima, opservatorijama i infrastrukturi Međunarodne lunarne istraživačke stanice. Na taj način Rusija nastoji da se pozicionira u globalnoj trci za razvoj lunarne infrastrukture.
Tri misije i fazna izgradnja
Prema planu, prva misija 2033. godine biće usmjerena na pripremu i početnu podršku, dok će 2034. godina donijeti dopremanje dodatne infrastrukture. Ključni energetski modul planiran je za lansiranje 2035. godine, kada bi trebalo da bude postavljen na površinu Mjeseca. Svaka faza ima precizno definisanu tehničku i logističku ulogu.
Cijeli sistem osmišljen je kao višefazni projekat sa postepenim razvojem infrastrukture, uključujući testiranja na Zemlji i finalno postavljanje na Mjesecu. Ovakav pristup smanjuje rizik i omogućava prilagođavanje plana u zavisnosti od rezultata prethodnih faza.
Nuklearna energija kao ključ razvoja
Projekat se realizuje u saradnji sa Rosatomom i Kurčatov institutom, uz fokus na nuklearni izvor energije koji bi omogućio dugoročne operacije na Mjesecu. Očekuje se da bi ovaj sistem mogao postati osnova budućih lunarnih baza.
Ruski zvaničnici navode da planirani kapacitet mora biti veći od prvobitno razmatranih 10 kilovata, jer bi takva snaga bila nedovoljna za industrijske procese poput vađenja resursa, proizvodnje kiseonika i goriva iz leda. Veća snaga omogućila bi i razvoj autonomnih sistema na površini Mjeseca.
Tehnički izazovi i ekstremni uslovi
Početna verzija elektrane predviđa snagu do 10 kilovata, masu do 1.200 kilograma i radni vijek od najmanje deset godina. Sistem mora izdržati ekstremne uslove – lansiranje, vakuum, radijaciju i velike temperaturne oscilacije.
Tokom lunarnih noći temperature mogu pasti i do minus 150 stepeni Celzijusa, što predstavlja veliki izazov za stabilan rad reaktora. Zbog toga se razvijaju posebni sistemi termalne zaštite i autonomnog upravljanja.
Međunarodna saradnja i globalna trka
Rusija projekat razvija u saradnji sa Kinom kroz program Međunarodne lunarne istraživačke stanice (ILRS), u kojem učestvuju i druge države, uključujući Srbiju, Južnu Afriku i Bjelorusiju.
Istovremeno, NASA i druge svjetske agencije razvijaju sopstvene planove za nuklearne sisteme na Mjesecu, uključujući povratak ljudi na ovu svemirsku destinaciju do 2028. godine i postavljanje reaktora do 2030. godine.
Ova paralelna trka potvrđuje sve veće globalno interesovanje za trajno prisustvo na Mjesecu i razvoj njegove infrastrukture u narednim decenijama.