Ruski dronovi i projektili poslednjih nedelja pogodili su ciljeve u Ukrajini i Poljskoj. NATO je oborio rusko oružje, dok Zapad isporučuje Ukrajini rakete dugog dometa. Kremlj koristi strategiju "eskalirati da bi se deeskaliralo".
U poslednje tri nedelje ruski dronovi i projektili pogodili su važne ciljeve u Ukrajini i Zapadu, uključujući američku fabriku u zapadnoj Ukrajini, diplomatska predstavništva u Kijevu i, poslednje, teritoriju Poljske, članice NATO-a. U srijedu ujutru dronovi su preletjeli Poljsku, što je dovelo do podizanja borbenih aviona i uništavanja ruskog oružja, prvi put od početka invazije 2022. godine.
Iako su prethodni napadi izazivali pretežno diplomatske osude, još uvijek nije jasno da li će Rusija snositi stvarne posledice za narušavanje poljskog vazdušnog prostora. "Putin sve više osjeća da je nekažnjiv", ocenio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha. Ambasadorka EU u Ukrajini, Katarina Maternova, dodala je da izostanak zapadnih kazni ohrabruje Putina, a napadi su se pojačali nakon njegovog samita sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na Aljasci.
Analitičari ističu da Rusija u Ukrajini ratuje na granici svojih konvencionalnih kapaciteta, što ograničava mogućnost potpune eskalacije. Ipak, simbolični udari, poput napada na zapadne ciljeve ili prelaska dronova preko NATO granice, testiraju odbranu i šalju signal moći, dok Kremlj ostavlja prostor za poricanje. Tako je američka fabrika, pogođena prošlog mjeseca, proizvodila aparate za kafu, ali slični pogoni mogu služiti i za vojnu opremu.
Dva projektila koja su oštetila zgrade Delegacije EU i British Councila u Kijevu pogodila su susedni objekat, dok je raketa koja je zapalila zgradu ukrajinske vlade izazvala konfuziju čak i kod gradonačelnika. Bjelorusija tvrdi da je prelazak dronova preko njenog vazdušnog prostora bio "slučajan".
Zapad, sa druge strane, polako prelazi tzv. crvene linije: SAD, Britanija i Francuska isporučile su Ukrajini rakete dugog dometa, najprije zabranjujući udare na ruskoj teritoriji, a potom dozvolivši ograničene napade. Kremlj odavno koristi strategiju laži i poricanja, što je viđeno još 2014. na Krimu sa "malim zelenim ljudima", a slične taktike primjenjivane su u Čehoslovačkoj 1968., Afganistanu, Čečeniji i Siriji.
Poljski ministar odbrane i potpredsjednik vlade Radoslav Sikorski rekao je: "Laži i poricanja standardni su sovjetski odgovor.“ Savjetnik ukrajinskog predsjednika ocenio je da Moskva koristi neformalne udare da stvori pregovarački prostor u strategiji "eskalirati da bi se deeskaliralo", obećavajući Poljskoj i NATO-u da slični incidenti neće biti ponovljeni u zamjenu za ustupke u pregovorima o završetku rata.
(MONDO/Index)