Evropa razmatra diplomatske i nevojne mjere, od lobiranja u Vašingtonu do prijedloga o stalnoj vojnoj bazi EU na Grenlandu, kako bi se podigli politički i ekonomski troškovi za Trampa.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo je pokrenula pitanje sticanja Grenlanda, autonomne teritorije Danske, ne isključujući čak ni vojnu opciju.
Ova prijetnja izazvala je duboku krizu unutar NATO-a, saveza zasnovanog na principu kolektivne odbrane, gdje bi napad jedne članice na drugu mogao dovesti do potpunog raspada Alijanse.
Bijela kuća je u utorak saopštila da predsjednik Tramp i njegov tim „razmatraju niz opcija“ za sticanje Grenlanda, uključujući i upotrebu američke vojske, prenosi CNN.
„Mi smo supersila i ponašaćemo se kao supersila“, izjavio je Stiven Miler, zamjenik šefa kabineta Bijele kuće, naglašavajući da svijetom vladaju „gvozdeni zakoni“ snage i moći. Državni sekretar Marko Rubio pokušao je da ublaži tenzije, ističući da se prioritet daje kupovini teritorije, ali nije isključio druge mjere.
Danska premijerka Mete Frederiksen oštro je reagovala: „Ako SAD odluče da vojno napadnu drugu NATO članicu, sve se zaustavlja, uključujući NATO i bezbjednosni poredak uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata.“ Ona je naglasila da su prijetnje ozbiljne i da bi takav korak uništio temelje međunarodnog prava i demokratskog svijeta.
Grenland, najveće ostrvo na svijetu sa strateškim položajem u Arktiku, bogat je rijetkim mineralima i predstavlja ključnu tačku za nadzor sjevernog Atlantika. SAD već imaju vojnu bazu Pitufik (bivši Thule) na Grenlandu, ali Tramp insistira na punoj kontroli, pozivajući se na nacionalnu bezbjednost i prijetnje od Rusije i Kine. Ova ideja nije nova – Tramp je još tokom prvog mandata predlagao kupovinu Grenlanda, što je Danska tada odbila kao „apsurdno“.
Evropski lideri, okupljeni u Parizu na razgovorima o budućnosti Ukrajine, izbjegavali su direktnu kritiku SAD kako bi očuvali podršku Vašingtona u sukobu sa Rusijom. Britanski premijer Kir Starmer i francuski predsjednik Emanuel Makron nijesu direktno komentarisali prijetnje, dok su eksperti upozorili na evropsku zavisnost od američke vojne moći.
„Mnogi evropski lideri žele da oštro razgovaraju sa Amerikom. Žele da budu u mogućnosti da ustanu i kažu šta vide, ali jednostavno nijesu u poziciji da to urade, jer su dugo vremena svoju bezbjednost prepuštali Americi. Ponovno naoružavanje traje tri do pet godina“, rekao je Mudžtaba Rahman iz Eurasia Group.
Analitičari ističu da bi vojna akcija protiv Grenlanda bila presedan koji bi uništio NATO, osnovan 1949. godine na principu „napad na jednog je napad na sve“. Danske snage imaju naređenje iz Hladnog rata da uzvrate vatru u slučaju napada, što bi dovelo do direktnog sukoba između saveznika. Ankete u SAD pokazuju da 72 odsto Amerikanaca odbacuje upotrebu sile za aneksiju Grenlanda.
Evropa razmatra diplomatske i nevojne mjere, od lobiranja u Vašingtonu do prijedloga o stalnoj vojnoj bazi EU na Grenlandu, kako bi se podigli politički i ekonomski troškovi za Trampa. Međutim, mnogi eksperti smatraju da Evropa trenutno nema dovoljno snage da zaustavi američkog predsjednika, koji je nedavno pokazao odlučnost u operaciji protiv Venecuele.
Ova kriza dolazi u trenutku kada transatlantski odnosi već trpe zbog američkih carina na evropsku robu i kritika na račun evropske odbrane. Dok svijet posmatra da li će Tramp zaista preći sa riječi na djela, pitanje Grenlanda postalo je simbol novog svjetskog poretka u kojem snaga diktira pravila.