Savjet Evropske unije u Briselu formira crnogorski jezički tim koji će raditi na pravnim dokumentima važnim za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji
Crna Gora ima dovoljno stručnog kadra da odgovori izazovu evropskog puta kada je riječ o zapošljavanju pravnika-lingvista potrebnih za buduće članstvo u Evropskoj uniji, ocjenjuju sagovornici RTCG. Ipak, pitanje je koliko je afirmisanih profesionalaca spremno da zbog takvog angažmana promijeni karijeru i preseli se u Brisel.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Vladimir Savković smatra da u zemlji postoji značajan broj pravnika sa potrebnim znanjem engleskog jezika, posebno među mlađim generacijama. Ipak, ukazuje da bi spremnost na preseljenje i promjenu profesionalnog pravca mogla biti jedan od izazova.
„S obzirom na svoju veličinu, Crna Gora ima veliki broj pravnika i sigurno je da među njima, posebno kada su mlađe generacije u pitanju, ima i značajan broj onih koji imaju traženo znanje engleskog jezika. Međutim, valja imati u vidu da su to uglavnom ljudi koji su profesionalno već afirmisani ili su dobrano na putu pune profesionalne afirmacije. Stoga je pitanje koliki će broj njih biti voljan za selidbu, novu sredinu, pa i snažan zaokret u karijeri, što prihvatanje ovako specifičnog posla izvjesno podrazumijeva“, kaže dekan.
Savjet Evropske unije u Briselu formira crnogorski jezički tim koji će raditi na pravnim dokumentima važnim za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Za pozicije pravnika-lingvista predviđena je osnovna plata od gotovo 4.500 eura, dok će asistenti, koji ne moraju imati pravničko obrazovanje, primati gotovo 3.500 eura. Predviđene su i obuke, kao i rad sa mentorima.
Vanredna profesorica Filološkog fakulteta Univerziteta Donja Gorica i predsjednica Udruženja sudskih tumača Jelena Pralas vjeruje da će Crna Gora uspjeti da obezbijedi dovoljan broj kandidata koji ispunjavaju jezičke i stručne kriterijume.
„Iskreno, mislim da će se u ovom trenutku naći dovoljan broj pravnika sa poznavanjem engleskog jezika na tom nivou koji je potreban za rad na mjestu pravnika-lingvista u Savjetu Evropske unije. Ja sam radila dosta obuka u oblasti engleskog jezika za pravnike, i na univerzitetu i u okviru različitih oblika obrazovanja odraslih. I koliko ja znam, postoji broj pravnika određenih sa dobrim poznavanjem engleskog jezika. Ima i pravnika među tumačima koji su položili ispite i licencirani su za prevođenje pravnih tekstova, tako da je i tu grupa pravnika kojima je poznavanje jezika na visokom nivou“, rekla je Pralas.
Međutim, crnogorski kandidati neće biti jedini koji će konkurisati za ove pozicije. Savković upozorava da je konkurs otvoren za državljane država članica Evropske unije, zbog čega će konkurencija dolaziti i iz drugih zemalja, posebno Hrvatske, prenosis RTCG.
„Naši pravnici mogu očekivati i dodatnu konkurenciju, posebno iz Hrvatske, budući da je konkurs otvoren za sve državljane zemalja članica Evropske unije, a hrvatski i crnogorski jezik su vrlo slični, da ne kažem suštinski isti“, napominje on.
Na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, kako ističe Savković, prepoznali su potrebu za dodatnim obrazovanjem pravnika u oblasti prava Evropske unije. Zbog toga će, najavljuje, u narednom periodu biti intenziviran rad na tom planu.
„To činimo kroz projekte koji su u toku, ali i kroz skoru akreditaciju novog studijskog programa Pravo Evropske unije na master studijama, koji bi prve studente trebalo da upiše već na jesen 2027. godine“, rekao je Savković.
Pralas, koja je i akreditovani prevodilac za Evropsku uniju, smatra da je, osim obrazovanja iz oblasti prava EU, potrebno unaprijediti i način na koji se na fakultetima izučavaju strani jezici struke.
„Uz to, mogu se raditi različite doobuke, da to tako nazovem. To su neki programi putem mikrokredencijala koje sad omogućava zakon o visokom obrazovanju. Mi, recimo, na Univerzitetu Donja Gorica radimo sad na tome da se napravi upravo obuka od nekih 15 kredita za pravnike u oblasti engleskog jezika, da bi mogli da budu konkurentni i da rade kao pravnici-lingvisti. Mislim da će biti potrebno to iz svih struka, jer kako se primičemo Evropskoj uniji, nama će biti potrebni kadrovi u svim oblastima koji će moći da rade za briselsku administraciju“, istakla je profesorica.
Prema njenim riječima, razvoj ovakvih programa mogao bi pomoći da Crna Gora na vrijeme pripremi stručnjake koji će biti potrebni ne samo u pravnoj, već i u drugim oblastima evropske administracije.
Tako bi, zaključuje Pralas, Crna Gora trebalo da spremno dočeka punopravno članstvo u Evropskoj uniji.