Rijetko kada se za zvanje najboljeg na svijetu bore dvije tako male zemlje, kao što su Srbija i Hrvatska.
Vaterpolisti Srbije i Hrvatske u subotu od 21.00 u Kazanju igraju finale Svjetskog prvenstva.
To je njihovo prvo veliko finale otkako su obje zemlje samostalne. U Kranju 2003. godine Srbija i Crna Gora pobijedila je Hrvate u meču za evropsku "krunu".
Zanimljivo je sagledati večerašnju utakmicu i u jednom drugom kontekstu.
Rijetko kada, u bilo kojem kolektivnom sportu, desi se da za titulu prvaka svijeta igraju dvije susjedne zemlje, pri tom toliko male, da svojom površinom i brojem stanovnika u sklopu planete predstavljaju dvije tačkice, teško vidljive golim okom.
Površina svog kopna na Zemlji iznosi 148.940.000 kvadratnih kilometara, a Srbija (88.361) i Hrvatska (56.594) zajedno se prostiru na 144.955 kvadratnih kilometara i čine0,00097 procenata svjetskog kopna!
Prema "gruboj" računici, planetu trenutno naseljava oko 7,35 milijardi ljudi.
Srbija (poslednji popis 7.209.764 stanovnika) i Hrvatska (4.284.889) zajedno broje nešto manje od 11,5 miliona stanovnika, što je u okviru svjetske populacije "čitavih" 0,00156 procenata! Dakle, u tom parametru imamo za nijansicu veći udio, nego što ga imamo po prostranstvu.
Ko će u "ostatku svijeta" gledati večerašnju utakmicu i u koliko zemalja će njen rezultat sutra izaći u novinama, makar kao vijest na dnu strane?
Da je u pitanju fudbal, utakmicu bi gledale milijarde, bez obzira na to koliko male bile zemlje iz kojih dolaze finalisti. Košarka, odbojka, hokej na ledu, rukomet... imali bi znatno manji, ali zbog globalne popularnosti i rasprostranjenosti tih sportova ipak solidan auditorijum.
Vaterpolo je druga priča. Lokalni specijalitet i po mnogo čemu "egzotika" u svjetskim okvirima.
Azija i Afrika uopšte nisu imale predstavnika na muškom olimpijskom turniru u Londonu 2012. Na prvenstvima svijeta ih obično predstavljaju četiri zemlje - Kazahstan (u fudbalu se vodi kao evropska zemlja), Kina, Japan i "bijela" Južna Afrika. Južnoameričke selekcije su "topovska hrana", mada se Brazilci trude kako bi na OI u Riju 2016. imali koliko-toliko kvalitetnu ekipu.
Rusija i Njemačka su bivše sile u ovom sportu. Ozbiljna konkurencija već godinama se svodi na jug Evrope - koji na čelu sa nama "kupi kajmak" - SAD i Australiju.
Čak i kada se pogleda ukupna istorija muškog vaterpola, koji je olimpijski sport već 115 godina, lista zemalja koje su nešto značile, u bilo kom periodu, veoma je skromna.
Olimpijske medalje osvajalo je svega 14 zemalja, ali u nekima od njih - uključujući Veliku Britaniju, gdje je ovaj sport i nastao u 19. veku, kao "vodeni ragbi" - pao je u potpuni zaborav.
Na svjetskim prvenstvima (koja se igraju od 1973) medalje je uspjelo da osvoji svega devet zemalja. Od 1954. na ovamo, među prva tri na šampionatima Evrope smenjuje se osam nacija.
Naravno, vaterpolo je na ovim prostorima sport za ponos, sa velikom tradicijom, koju u ovim teškim vremenima sa ekonomskog aspekta treba čuvati koliko god se može.