Rasim Ljajić je otvoreno pričao o dugu koji ima FK Partizan.
Prvi čovjek nove uprave Partizana Rasim Ljajić govorio je na gostovanju "TV K1" o trenutnom stanju u klubu i svom dolasku na čelo crno-bijelih, istakao je da je dug Partizana 60.000.000 eura, ali da ta suma nije jedini problem. Pomenuo je naravno i menicu koja je nedavno puštena od strane Čukaričkog na ime transfera Stefana Kovača.
"Dugovanja nisu jedini problem. Išao sam u revizorsku kuću, gdje sam vidio apsolutnu strukturu tih obaveza, ko su poverici i gdje je taj dug napravljen. U tom pogledu znao sam šta nas očekuje, da li će biti još nečega, to ćemo da vidimo. Juče nam je jedan klub klub aktivirao mjenicu, povukli su nam sredstva. Morali smo da ih zovemo da nam ne uzmu baš sve. Nemojte sirotinju da dirate u ovom trenutku. Bukvalno su nam nam pola vratili", rekao je Ljajić.
Dobio je i pitanje kako tačno funkcioniše klub koji duguje 60.000.000 eura... Ima problema sa osnovnim stvarima, ali za sada uspijeva to da se podmiri i Partizan uspijeva da funkcioniše. Zbog toga je po ubrzanom postupku pokrenuta sistematizacija kako bi se što prije srezali troškovi.
"Isključe struju, pa zovete da ih molite da ponovo uključe, jer ćete platiti neki dio dugovanja. Isto se dešava i sa vodom. Da nije bilo donacija Nikole Petrovića i Milije Babovića, koji su se sami javili i uplatili sredstva, juče ne bismo mogli da isplatimo plate, s obzirom na to da je puštena mjenica koju nismo očekivali. Tu smo nešto riješili, krivi smo, to je dug i obaveza, iznenadili smo se, ali funkcionišemo na ovaj način jer trenutno nemamo sistemsko rešenje. Radimo ozbiljnu sistematizaciju koja će biti završena za dva ili tri dana, kako bismo smanjili broj zaposlenih i istražili mogućnosti za smanjenje plata, koje su zaista ogromne. Mjesečni troškovi za plate iznose 1.200.000 eura, uključujući radnu zajednicu i fudbalere, dok su nam prihodi praktično nula. Pokušavamo da organizujemo klub kao korporaciju, kako bismo u budućnosti mogli da funkcionišemo, ali sada se borimo da ostanemo na površini", kaže Ljajić.
Što se tiče prihoda trenutno ih je malo, a neophodno je da crno-bijeli počnu da stvaraju i prodaju igrače. Prije toga ono što mogu da urade je da smanje troškove za nekoliko miliona eura, ali neophodno je da se neko od najboljih fudbalera proda kako bi stigao novac koji će ugasiti aktuelni požar.
"Nemamo prodaju igrača, što je nekada bila jedna od karakteristika Partizana. Prodajom jednog ili dva igrača mogli bismo da obezbijedimo pola ili trećinu budžeta. Ostali prihodi dolaze od sponzora i TV prava, što može da funkcioniše. Godišnji budžet iznosi 22 miliona eura, ali ga moramo smanjiti na 16 ili 17 miliona ako želimo da opstanemo, možda čak i više, u zavisnosti od plasmana i mogućnosti prodaje nekog igrača. Prodaja jednog igrača u ovom trenutku bila bi spas, ali to je više želja nego realnost. Imamo potencijalna dva ili tri igrača, ali sve se svodi na potencijal. Sada nisam siguran da je to izvodljivo," zaključuje Ljajić.
Struktura duga je raznovrsna, od dugovanja državi, agentima i igračima do dugovanja prema klubovima. "Poreskoj upravi dugujemo 22 miliona, agencijama i agentima 4,5 miliona, igračima 10 miliona, dok su dugovanja prema klubovima oko šest miliona. Sada moramo da kontaktiramo sve te ljude, pravimo reprograme i nešto plaćamo. Nije jednostavno, ali jedina pozitivna stvar je entuzijazam koji svi imamo. Nažalost, nemamo džak para da izmirimo sve te dugove."
Na kraju se dotakao pomoći države i istakao da je to što se znalo da će neko uvijek pomoći Partizanu donekle i stvorilo proibolem u kome se trenutno fudbalskii klub nalazi. "Teza da 'država neće pustiti Partizan niz vodu' zapravo je dovela do trenutne situacije. Svi su se oslonili na to. Država je zaista pomagala, jer bi, u suprotnom, klub ozbiljno propao da nije bilo njene podrške. Ni sada ne bismo dobili licencu UEFA da nije bilo države. Međutim, ja i ljudi iz ovog privremenog organa ne planiramo tražiti pomoć države dok ne postignemo određene rezultate. Nije mi problem da tražim pomoć ako uspijemo da napravimo značajne uštede i povećamo prihode kroz donacije, sponzore i ljude koje ćemo angažovati. Trenutno imamo 18 sponzorskih ugovora, ali samo su dva u novcu, a to su dvije kladionice. Ostali su u vidu opreme, zdravstvenih usluga itd. Naš glavni sponzor je Maxbet, a potpisivanje nastavka ugovora očekuje se u decembru. Telekom je bio sponzor do juna mjeseca, a sada čekamo njihovu odluku. Moramo da napravimo uštede i povećamo prihode kako bismo državi mogli reći da smo uradili veći dio posla i da možemo tražiti sredstva koja nam nedostaju," zaključuje Rasim Ljajić.
(MONDO, N.L.)