• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Da li je GOJAZNOST BOLEST? Evo od čega zavisi, a nije samo hrana

Izvor mondo.rs

Nije samo do hrane, višak kilograma zavisi i od nekih drugih faktora.

Najčešće se misli da gojaznost u potpunosti zavisi od nas samih, ali zaboravljamo da sagledamo i druge uticaje koji dovode do ovog problema.

Kada bismo višak kilograma posmatrali kao bolest, da li bi to nešto promijenilo? Da li bismo shvatili da moramo da smršamo ako želimo da sačuvamo zdravlje?

Možda ce vas zanimati

Svjetska zdravstvena organizacija gojaznost smatra bolešću još od 1936. A posledice gojaznosti, poput dijabetesa tipa 2, bolesti jetre, raka, artritisa, bolova u zglobovima i apneje u snu, definitivno su bolesti.

Studije sprovedene nad blizancima pokazale su da oko dvije trećine naše težine zavisi od naslednog faktora. Više od 200 varijacija gena utiče na telesnu težinu, a oni koji dovode do njenog povećanja češće su kod ljudi sa ozbiljnim problemom gojaznosti i manja je vjerovatnoća da će ih imati mršave osobe.

Većina ovih gena u mozgu utiče na kontrolu apetita. S druge strane, na raspoređivanje masti utiču geni koji se uglavnom nalaze u masnim tkivima. Zaključak koji bi mogao da se izvede jeste da pojava gojaznosti ne mora nužno biti krivica pojedinca.

Međutim, istraživanja su takođe pokazala da nedavni porast gojaznosti nije posledica genetike već okruženja (dostupnost hrane, troškovi hrane i socijalna situacija). Stručnjaci smatraju da su siromašni ljudi “deblji” i da ih zapravo treba naučiti kako da se zdravo hrane.

Ako oboljeli od dijabetesa tipa 1 moraju da koriguju hranu kako bi sačuvali i poboljšali zdravlje, da li isti pristup prema svom stanju treba da imaju osobe sa viškom kilograma?

Međutim, problem je stigma vezana za ovo stanje, koja gojazne osobe čini nespremnim da pričaju o sopstvenoj težini. Zato često pristupaju "brzim" rešenjima, odnosno dijatama i preparatima (bez nadzora stručnjaka i recepta), a koji bi trebalo da im za kratko vrijeme skinu višak kilograma. Kako su istraživanja pokazala, u prosjeku prođe šest godina pre nego što se gojazna osoba obrati stručnom licu kako bi riješila ovaj problem.

Drugi problem jeste što bi definicija gojaznosti, na osnovu indeksa tjelesne mase, mogla da dovede do toga da neki zdravi ljudi smatraju imaju ovu "bolest".

Možda ce vas zanimati

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA