Srpska napredna stranka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem ukazuje na "nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija" u Skupštini Srbije od strane "Studentske liste" i uskraćivanje mesta opoziciji i manjinama.
Srpska napredna stranka (SNS) uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je izrazila zabrinutost zbog, kako tvrdi, nedemokratskog preuzimanja rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od strane „Studentske liste“.
U pismu, koje je upućeno Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, OEBS-u, Venecijanskoj komisiji i direktoru ODIHR-a, a koje potpisuje međunarodni sekretar SNS-a Ana Brnabić, ukazuje se na događaje u Narodnoj skupštini Srbije za koje tvrdi da predstavljaju presedan u višestranačkom sistemu te zemlje.
„Prvi put u 35 godina višestranačke demokratije u Srbiji, 19. novembra 2026. godine, parlamentarna većina koju čini 'Studentska lista' izabrala je šest potpredsjednika parlamenta – pri čemu svi oni predstavljaju upravo tu 'Studentsku listu'. Ovo predstavlja nezabilježeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u parlamentu od strane jedne političke grupacije, odnosno 'Studentske liste'“, istakla je Brnabić u pismu.
Ona je navela da „Studentska lista“ nije konsultovala opoziciju i predstavnike nacionalnih manjina o broju potpredsjedničkih mjesta i njihovoj zastupljenosti u rukovodstvu parlamenta.
Prema njenim riječima, time je izostala mogućnost obezbjeđivanja pluralizma i proporcionalne zastupljenosti različitih političkih i nacionalnih grupa.
„Kao rezultat toga, nijedan od šest izabranih potpredsjednika ne predstavlja jedinu opozicionu stranku koja je trenutno u parlamentu – SNS, koja je osvojila skoro 40 odsto glasova, odnosno blizu 1,74 miliona, niti stranke nacionalnih manjina (mađarske, bošnjačke i albanske), koje su zajedno osvojile približno 100.000 glasova“, naglasila je Brnabić, prenosi agencija Tačno.
Ona je ukazala da je, prema njenim tvrdnjama, prvi put u istoriji višestranačkog parlamentarizma u Srbiji predsjednik Skupštine i svih šest potpredsjednika iz iste političke opcije.
Brnabić je podsjetila da je SNS tokom prethodnih 14 godina, dok je bila na vlasti, omogućavala opoziciji zastupljenost u rukovodstvu parlamenta, bez obzira na veličinu parlamentarne većine.
„Uvijek su imali između dva i tri potpredsjednička mjesta. Ovo je bila praksa i u periodu kada su zemlju vodile različite frakcije Demokratske stranke (od 2000. do 2012. godine), kao i u vrijeme vladavine Socijalističke partije Srbije (SPS) od 1991. do 2000. godine“, navela je ona.
Posebno je ukazala na predstojeće imenovanje predsjednika skupštinskih odbora, tvrdeći da je nova većina najavila da će se o tim funkcijama odlučivati isključivo prostom većinom glasova.
„To znači da će 'Studentska lista' ponovo odstupiti od ustaljene demokratske prakse, prema kojoj se rukovodeća mjesta u ključnim odborima prepuštaju opoziciji, što služi kao mehanizam kontrole i ravnoteže vlasti. Dok je SNS bila na vlasti, opozicija je predsjedavala skupštinskim odborima kao što su oni za evropske integracije, spoljne poslove, zaštitu životne sredine, kulturu i informisanje, obrazovanje, poljoprivredu, zdravstvo itd“, navela je Brnabić.
Ona smatra da bi koncentrisanje rukovodećih i nadzornih funkcija u rukama parlamentarne većine moglo da ograniči institucionalnu kontrolu i uticaj opozicije na rad Skupštine.
U pismu je pomenula i postupanje novoizabranog predsjednika parlamenta Aleksandra Čupića, za kojeg tvrdi da je već tokom prvog sata nakon izbora izrekao sedam mjera protiv poslanika SNS-a.
„Praktično je izrekao mjeru (novčanu kaznu) svakom poslaniku SNS-a koji se javio za riječ. Među sankcionisanima su se našli šef poslaničke grupe Aleksandar Vučić, zamjenik šefa grupe Milenko Jovanov i prethodna predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić. Ovakvo beskompromisno ućutkivanje opozicionih poslanika i svih kritičkih glasova nema presedan u savremenoj političkoj istoriji Srbije i protivi se svim opšteprihvaćenim standardima parlamentarne demokratije“, navela je Brnabić.
Dodala je da je konstitutivna sjednica Narodne skupštine predstavljala prvi značajan institucionalni potez nove parlamentarne većine, koju predvodi „Studentska lista“.
Prema njenim riječima, ta lista, koja raspolaže sa 140 od ukupno 250 poslaničkih mjesta, odbila je dogovor sa opozicijom i predstavnicima nacionalnih manjina o raspodjeli ključnih skupštinskih funkcija.
Brnabić je u pismu ukazala i na evropske parlamentarne standarde, pozivajući se na mišljenja Venecijanske komisije, smjernice OEBS-a i ODIHR-a, kao i praksu država članica Evropske unije.
Ona je ocijenila da zastupljenost opozicije na rukovodećim pozicijama u parlamentu nije samo simbolična, već predstavlja važan mehanizam institucionalne kontrole i ravnoteže.
„Apsolutna većina koja već prvog dana zauzme sve značajne funkcije, time jasno stavlja do znanja da namjerava da vlada bez institucionalnih protivteža unutar samog zakonodavnog tijela. 'Studentska lista' je došla na vlast na platformi 'obnove demokratskih institucija, borbe protiv zarobljavanja države i okončanja koncentracije moći'. Njena prva konkretna odluka u Skupštini, međutim, jeste učvršćivanje sopstvene koncentracije moći“, naglasila je ona.
Na kraju je poručila da bi evropski partneri i domaći politički akteri trebalo da obrate pažnju na način raspodjele skupštinskih funkcija, ocjenjujući da će spremnost nove većine da omogući institucionalnu zastupljenost opozicije biti važan pokazatelj njenog odnosa prema parlamentarnim standardima.
„Pravi test za novu većinu neće biti njena retorika o demokratiji, već spremnost da poništi ovaj presedan i uspostavi minimum zajedničkog parlamentarnog rukovođenja, u skladu sa evropskom praksom. Do sada je, međutim, izabrala suprotan put“, zaključila je Brnabić.