U Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva objašnjeno ko je i kako ojadio Crnu Goru za 20 miliona eura i zašto bivši vicepremijer Igor Lukšić nije sumnjiv iako je potpisao sporne garancije.
Nezakonitu garanciju za dodjelu državne pomoći kompanijama Nebojše Boškovića, čime je država oštećena za više od 20 miliona eura u sličaju Primorke, potpisao je tadašnji potpredsjednik Vlade Igor Lukšić.
Ipak, Lukšić nije među osumnjičenim u slučaju Primorka jer je spornu garanciju potpisao na osnovu zaključka tadašnje Vlade, donijetog na osnovu nezakonitog rješenja Komisije za dodjelu državne pomoći, navodi se u dokumentu tužilaštva čiji sadržaj prenose Vijesti.
U Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva, navodi se da je kriminalna grupa na čelu sa Nebojšom Boškovićem i Črtomirom Mesaričem državu oštetila za više od 20 miliona eura u slučaju Primorke.
Nezakonitu garanciju za dodjelu državne pomoći sumnjivom privatniku potpisao je Igor Lukšič kao potpredsjednik Vlade za međunarodnu ekonomsku saradnju, strukturne reforme i unapređenje poslovnog ambijenta i ministar finansija. Potpis garancije dao je prema odluci Vlade. Ministarstvo finansija je tada formalno Vladi na usvajanje podnosilo predloge o državnoj pomoći.
Specijalno državno tužilaštvo sumniči 15 osoba da su budžet direktno oštetili za više od četiri miliona eura, kao i da je privatniku istvoremeno nezakonito pripala državna imovina vrijedna oko 15.000.000 eura.
U dokumentu tužilaštva, prenose Vijesti, objašnjava se da je potpredsjednik izvršne vlasti garanciju potpisao na osnovu zaključka tadašnje Vlade, donijetog na osnovu nezakonitog rješenja Komisije za dodjelu državne pomoći. Predsjenik Vlade tada je bio Milo Đukanović.
Udokumentu se navodi da su predlog koji je iznio na Vladi, Lukšiću pripremili njegov bivši savjetnik, tada šef kabineta Predrag Stamatović i predsjednik i članovi Komisije Mitar Bajčeta, Refik Bojadžić, Darko Konjević, Irena Mijanović i Vukica Perović koji su osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja.
Stamatović i Bušković su, preduzimali radnje u ime Ministarstva finansija, koje nijesu bile u interesu službene dužnosti - sačinjavali i potpisivali obrasce za dobijanje državne pomoći, iako za to nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi,prenose Vijesti.
U dokumentu se objašnjava da je Sonja Bećirović kao savjetnik ministra finansija davala uputstva službenicima Odjeljenja za pripremu državne pomoći na koji način da primpreme mišljenje kojim bi se odobrila pomoć iako za to ne postoje uslovi.
Šefik Kurtagić u ime tog odjeljenja pripremio je dokumentaciju da se, mimo propisa, dodijeli državna pomoć Boškovićevim kompanijama Krisma motors, Krisma trade i Melgonia Prmorka, navodise u dokumentu tužilaštva čiji sadržaj prenose Vijesti.
U naredbi tužilaštva se navodi da je privatnik Bošković preko Črtomira Mesariča od NLB banke dobio novac za navodno oživljavanje kompanije Primorka i isplatu otpremina radnicima koji ostaju bez posla, ali je novac koristio za vraćanje kredita svojih prezaduženih firmi od kojih se ta banka nije mogla naplatiti.
Oni su, navodi se u naredbi tužilaštva, lažno prikazivali i prikrivali stanje i rezultate u poslovanju Primorke, kako bi dobili državnu pomoć u čemu su im pomogli i državni službenici.
U nardbi se navodi da je preko Boškovićevog preduzeća u programiranom stečaju kupljena imovina Primorke pod povoljnim uslovima, koju je odobravanjem kredita finansirala NLB Montenegrobanka. Za tu namjenu bio je sačinjen Biiznis plan u kojem je neistinito prikazano stanje i rezultati poslovanja Boškovićevih preduzeća i prikazano da će se krediti koristiti za oživljavanje proizvodnje u Primorki i isplatu obaveza radnicima koji ostaju bez posla, izdejstvovali državnu pomoć od Vlade koja se nije koristila za namjenu za koju je data, već za otplatu kredita Krisma motors, Krisma trade...
Kredit koji je Boškovićevim firmama odobrila NLB banka bio je namijenjen za kupovinu nepokretnosti Primorke u stečaju, objekata opreme i 66.000 kvadrata zemljišta. U dokumentu tužilaštva, međutim, piše da sve to pripada državi Crnoj Gori i da je bez pravnog osnova upisano kao svojina Primorke i korišćeno kao garancija za dobijanje kredita i za vraćanje loše obezbijeđenih prethodno datih kredita Krismi motors i Krismi trade.
Vraćanje kredita NLB banka je stalno prolongirala, jer ih zbog prezaduženosti ovih preduzeća nije mogla naplatiti.
U dokumentu tužilaštva čije djelove prenose Vijesti navodi se da da je 2. juna 2014. godine u preduzeću Melgonia Primorka proglašeno bankrotstvo, nakon čega je realizovana hipoteka na imovinu bivše Primorke, koja je bila upisana kao obezbjeđenje kredita.
Time je, navodi se u Naredbi, realizovan kriminalni plan i na štetu države Crne Gore jer je NLB Montenegrobanka postala vlasnik 66.000 kvadrata zemljišta, opreme i objekata bivše Primorke Bar u vrijednosti od 15 miliona eura. Pri tom, na štetu budžetu Crne Gore, Krismi grupi i NLB Montenegrobanci pribavljena imovinska korist u iznosu od najmanje 4 miliona eura.