Mađarska će od 4. novembra javnosti omogućiti pristup tajnim dosijeima sa imenima desetina hiljada saradnika komunističke tajne policije.
Mađarska će uskoro početi da objavljuje desetine hiljada policijskih dosijea iz komunističkog perioda u javno dostupnoj internet bazi podataka, čime će građanima prvi put biti omogućen uvid u spiskove doušnika i saradnika nekadašnjih službi državne bezbijednosti, prenosi Rojters.
Objavljivanje dokumenata, koje se poklapa sa 70. godišnjicom antisovjetskog ustanka u Mađarskoj 1956. godine, dio je obećanja premijera Petera Mađara da će arhivsku građu, koja se čuva u ogromnim podrumskim prostorijama arhiva u Budimpešti, učiniti dostupnom javnosti i omogućiti Mađarima da se suoče sa svojom totalitarnom prošlošću.
Iako je komunistička vlast okončana 1989. godine, Mađarska je dugo odlagala potpuno otvaranje dosijea zbog nedostatka snažne političke volje prethodnih vlada. Do sada su, osim istraživača, građani mogli da zatraže pristup samo sopstvenim dosijeima ili dokumentima koji se odnose na članove njihove uže porodice. Sada će svako moći da pretražuje novu internet bazu podataka.
Tokom Hladnog rata, tajne policijske službe u istočnoj Evropi, poput istočnonemačkog Štazija ili mađarskih bezbjednosnih službi, oslanjale su se na saradnike među običnim građanima, koje su često regrutovale ucjenama, prijetnjama ili nagradama. U Mađarskoj je između 1956. i 1989. godine evidentirano oko 55.000 tajnih saradnika.
Oni su nadzirali prijatelje, članove porodice, komšije i kolege kako bi otkrili znake protivljenja režimu i uticaja Zapada, a njihovi izvještaji često su dovodili do hapšenja i saslušavanja.
Mnogi stanovi u centru Budimpešte, poznati kao "K-stanovi" ili "konspirativni stanovi", služili su kao mjesta sastajanja pripadnika tajne policije i njihovih civilnih saradnika.
Na meti tajne policije bili su i muzički bendovi
Tokom osamdesetih godina prošlog vijeka doušnici su prisustvovali koncertima budimpeštanske alternativne rok scene, koja je okupljala mlade i koju su vlasti smatrale potencijalno subverzivnom.
Peter Miler "Sijami", koji je i danas istaknuta ličnost mađarske muzičke scene, prisjeća se kako je njegov bend "Kontroll Csoport" 1983. godine izvodio pjesmu koju je napisao pod nazivom "Doušnici i provokatori".
"Na svoj način", glasili su stihovi, "i mi motrimo: onaj koji stoji ispred tebe naš je čovjek - pocrvenio si, razotkriven si, doušnici i provokatori."
"A onda smo reflektore usmjerili ka publici i vidjeli oko 1.000 ljudi kako se okreću i gledaju oko sebe, pokušavajući da otkriju ko bi mogao da bude doušnik", ispričao je 74-godišnji Miler za Rojters u svom studiju, uz nestašan osmijeh.
Miler je zbog svoje muzike umalo izbačen sa fakulteta, policija je zabranjivala pojedine njegove koncerte i privodila ga na ispitivanja. Njegov prvi pank-rok bend, osnovan 1980. godine pod nazivom "URH", koji je postao legendaran na alternativnoj sceni, dobio je ime po radio-frekvencijskom opsegu koji je koristila državna policija i često je bio na meti vlasti.
Uprkos tim sjećanjima, Miler ima podeljena osjećanja povodom otvaranja dosijea nakon toliko vremena.
"Ne osjećam se sasvim prijatno zbog ideje da je društvu, posle toliko vremena, potrebno takvo pročišćenje ili katarza - da ljudi moraju da budu izdvojeni, poniženi, osramoćeni i kažnjeni, iako su možda već umrli ili prešli u neku drugu životnu fazu", rekao je za Rojters.
Suočavanje sa prošlošću
Istorijski arhiv mađarske državne bezbijednosti (ABTL) upravlja dokumentacijom nekadašnjih službi državne bezbijednosti, koja obuhvata dosijee sa imenima između 50.000 i 60.000 saradnika.
Direktor arhiva Bendeguz Gerge Čeh pozdravio je objavljivanje dosijea iz komunističkog perioda, na osnovu zakona koji je parlament usvojio u septembru, ocenivši taj potez kao "istorijski korak". Prema njegovim riječima, Mađarska će otići dalje od drugih zemalja nekadašnjeg istočnog bloka.
Poljska je svoje arhive otvorila mnogo ranije, ali ne dozvoljava slobodno i neograničeno pretraživanje, što će sada biti omogućeno u Mađarskoj.
Njemačka je takođe primenila restriktivniji pristup zakonom iz 1991. godine, kojim je otvorila dosijee Štazija, dok u Češkoj nisu svi dokumenti postavljeni u internet bazu podataka.
Mađarski zakon navodi da su razumevanje prošlosti i transparentnost javnih institucija "suštinski preduslovi" za funkcionisanje demokratske države.
Objavljivanje četiri vrste dosijea odvijaće se u dve faze, počevši od 4. novembra. Tog dana 1956. godine sovjetski tenkovi ušli su u Budimpeštu kako bi ugušili prodemokratski ustanak koji je počeo 23. oktobra.
Pojedini podaci iz dosijea biće zacrnjeni kako bi se zaštitile osjetljive lične informacije, uključujući zdravstvene podatke, zavisnosti i seksualnu orijentaciju.
"Kao arhivista i istoričar, smatram da nije primjereno donositi sudove na osnovu ovih informacija", rekao je Čeh za Rojters.
"Međutim, vjerujem da je moguće steći dublji uvid u životne priče i temeljnije se suočiti sa sopstvenom prošlošću - ne samo na individualnom, već i na društvenom nivou", zaključio je.