Dok rastu tenzije na Bliskom istoku, američka baza Ramštajn u Nemačkoj postaje centralna tačka za vojne operacije i logistiku. Njena uloga u potencijalnoj intervenciji protiv Irana otvara ozbiljna pravna i bezbjednosna pitanja u Evropi.
Mjesec dana od izbijanja rata na Bliskom istoku, Amerika se priprema za potencijalnu kopnenu invaziju na Iran, a Ramštajn - čuvena baza u Njemačkoj, igra centralnu ulogu u koordinaciji američke intervencije.
Ramštajn u saveznoj pokrajini Rajnland-Pfalc, oko 10 kilometara od Kajzerslauterna, najveća je američka vazduhoplovna baza na Starom kontinentu, koja se naziva i "kapijom Evrope". Odavde se letovi iz Amerike nastavljaju dalje ka Bliskom i Srednjem istoku i Africi.
Ramštajn izgleda poput manjeg grada, u okviru kojeg gravitira više od 50.000 vojnika i oko 30.000 američkih državljana. Baza je takođe centralna NATO lokacija za planiranje i izvođenje vazdušnih operacija.
Iran sada vjeruje da Amerika upotrebom baze na zapadu Njemačke možda krši rezoluciju Ujedinjenih nacija 3314, koja kaže da teritorija stavljena na raspolaganje drugoj državi ne može da bude korišćena od strane te države za izvršenje "čina agresije" protiv treće države.
"Još ne znamo da li se to odnosi na Ramštajn ili ne", rekao je AFP-u iranski ambasador u Njemačkoj Madžid Nili, dodajući da su od Berlina zatražili "pojašnjenje ili objašnjenje" o ulozi ove baze jer im ona "nije zvanično jasna".
Koja je uloga Ramštajna
Njemačka dozvoljava Americi da koriste ovu bazu za koordinaciju napada dronovima i raketama na Iran. Ramštajn služi kao kontrolni centar za američke operacije na Bliskom istoku.
Kako piše "Juronjuz", prenos podataka i satelitske veze za upravljanje dronovima prolaze kroz ovu bazu, jer bi direktno upravljanje iz SAD bilo presporo. Baza Ramštajn nalazi se na oko 1.200 - 1.300 kilometara udaljenosti od Srbije vazdušnom linijom.
Američki predsjednik Donald Tramp pohvalio je ranije ovog mjeseca njemačkog kancelara Fridriha Merca što je omogućio američkim snagama da djeluju sa njemačke teritorije, za razliku od drugih evropskih zemalja.
"Mi to cijenimo, a oni jednostavno obezbjeđuju prijatno okruženje. Ne tražimo od njih da pošalju trupe ili bilo šta slično", rekao je Tramp.
To je, međutim, izazvalo kritike u njemačkoj opoziciji, koja upozorava da bi baza mogla da postane meta odmazde. Njemačka vlada, s druge strane, tvrdi da je upotreba Ramštajna u skladu sa međunarodnim pravom.
Ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je ranije da "trenutno ne vidi nijedan razlog da sumnja u legalnost upotrebe Ramštajna" u ratu protiv Irana.
Prema presudi Ustavnog suda iz jula 2025, Njemačka nije pravno odgovorna za misije dronovima koje se izvode iz te baze, čak i kad one za posledicu imaju civilne žrtve.
Sud je u načelu utvrdio da Njemačka može da ima obavezu da štiti ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo - čak i u slučajevima koji se odnose na događaje u inostranstvu, ali da ta obaveza ne obuhvata situacije u kojima ona ne učestvuje direktno.
Da li će se Njemačka naći na meti
Poslanica Levice Lea Rajsner pozvala je na zatvaranje Ramštajna, upozoravajući da vlada "uvlači zemlju u moralno i pravno sporan rat" i da bi baza mogla da postane legitimna meta za Iran.
Prema "Juronjuzu", iranske rakete ne mogu da dosegnu Njemačku, a projektil bi morao neprimjećeno da preleti preko više članica NATO da bi stigao do Ramštajna. Njihove rakete imaju maksimalni domet od 3.000 kilometara, dok se baza nalazi na više od 4.200 km od Irana, navodi list.
Prethodno je izraelska vojska, nakon napada na američko-britansku vojnu bazu na ostrvu Dijego Garsija 21. marta, udaljenu od Irana oko 3.800 km, tvrdila da je Iran razvio rakete dugog dometa, sposobne da dosegnu glavne evropske gradove. Iranske balističke rakete dugog dometa - preko 3.000 kilometara - su, prema više izvještaja, u poodmakloj fazi razvoja.
SAD i Izrael tvrde da su značajno oslabili iranske napadačke kapacitete, a Tel Aviv navodi da je uništeno više od 300 pokretnih iranskih lansera raketa od početka operacija.
Da li je Ramštajn njemačka ili američka teritorija
Iako se baza nalazi na njemačkoj teritoriji, a zemljište pripada Saveznoj Republici Nemačkoj, za američke vojnike važe posebni pravni propisi:
- Prema NATO Sporazumu o statusu snaga, Vašington ima krivičnu nadležnost nad mnogim djelima počinjenim u bazi
- Stacioniranje američkih trupa u Njemačkoj zasniva se na NATO sporazumima i bezbjednosno-političkom poretku u okviru ugovora "2+4", koji garantuje pun suverenitet Njemačke
Teoretski bi Berlin mogao da otkaže sporazum o raspoređivanju, ali bi to politički imalo dalekosežne posledice po NATO i odnose sa Vašingtonom.
Njemačka vlada bi, kao i druge zemlje, mogla da zabrani SAD korišćenje Ramštajna. To bi značilo da operacije poput napada dronovima ne bi mogle tako lako da se sprovode.
Da li će Njemačka poslati svoje snage u Mediteran
Njemačka je razmatrala slanje ratnog broda u istočni Mediteran nakon iranskog napada dronom na britansku bazu na Kipru. Fregata Sjeverna Rajna-Vestfalija zaustavila se na Kipru prošlog vikenda na putu ka Libanu. Pistorijus je, međutim, rekao da Njemačka neće ući u rat.
"Nećemo učestvovati u ovom ratu - eventualno samo u smislu zaštite ili materijalne podrške", rekao je on.
Njemačka vojska drži avione za evakuaciju u pripravnosti za moguće spasilačke misije svojih građana i diplomata. Prema "Juronjuzu", Grčka je već rasporedila četiri lovca F-16 i dve fregate u skladu sa grčko-kiparskom odbrambenom doktrinom, dok je Španija najavila da će poslati svoju fregatu "Kristobal Kolon" u istočni Mediteran, gdje će se pridružiti evropskim snagama predvođenim francuskim nosačem aviona "Šarl de Gol".