Vlada u narednoj godini ne planira uvođenje novih mjera fiskalne konsolidacije, ali će, u dijalogu sa zainteresovanim stranama, sagledati mogućnost daljeg smanjenja poreskog opterećenja rada, saopštio je danas premijer Duško Marković.
"Ovih dana sam razgovarao sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Ministarstva finansija. Biće formirana radna grupa, koja će možda već u ovoj godini uraditi analizu koja će dati jasniju sliku kako da idemo na smanjenje poreskog opterećenja rada", kazao je Marković na sastanku Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG).
On je, govoreći o planovima Vlade za narednu godinu, rekao da je utvrđen budžet koji predstavlja dosljednost politike i opredjeljenja izvršne vlasti.
"Zaduženje u narednoj godini smo smanjili 35 odsto u odnosu na ovu godinu. Budžetom smo podstakli važne sektore u društvu - obrazovanje, zdravstvo, nauku i socijalne politike. Ključni sutbovi ubrzavanja ekonomskog rasta u narednom periodu biće jačanje makroekonomske stabilnosti i povećanje konkurentnosti", saopštio je Marković.
Smanjenje deficita, zaduženje samo za razvoj
Prema njegovim riječima, Vlada će u periodu do 2020. godine nastaviti sa punom primjenom mjera fiskalne konsolidacije.
"Cilj je da uđemo u budžetski suficit već u 2020. godini kako bi se obezbijedili preduslovi za smanjenje javnog duga. Plan je i da sprovedenmo reforme u oblasti koncesione politike, kao i da nastavimo sa reformom Zakona o javnim nabavkama, jer većina privrednika ima ozbiljne primjedbe na taj akt", poručio je Marković.
On je, sumirajući ciljeve postignute u ovoj godini, ocijenio da je Crna Gora ostvarila ozbiljne i impozantne rezultate.
Vlada: Budžet planiran na oko dvije milijarde eura
"Na izmaku smo godine koju karakterišu brojne neizvjesnosti u međunarodnom okruženju. Očekivani realni rast crnogorske ekonomije je znatno iznad planiranog. Ekonomije ja za prvih šest mjeseci rasla 4,2 odsto, a u drugom kvatalu 5,1 odsto. Mislimo da ćemo održati ovu stopu rasta do kraja godine, posebno uzimajući u obzir rezultate turističke sezone, za koju se već sada može reći da će biti bolja nego rekordna iz 1987. godine", saopštio je Marković.
Crna Gora je, kako je podsjetio, u ovoj godini ostvarila jedan od najvažnijih spoljnopolitičkih prioriteta poslije nezavisnosti - članstvo u NATO-u, što je dalo nove prilike za razvoj i rast ekonomije.
"Crna Gora je postala vidljiva ne samo kao turistička destinacija. Kredibilni strani investitori su zainteresovani da ulažu u različite sektore", rekao je Marković.
On je dodao da u Vladi očekuju rezultate iznad očekivanja i u trećem kvartalu.
"Kada je u pitanju prihodna strana, naplata je od početka godine do 17. novembra bolja 61,3 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine. To znači da su mjere fiskalne konsolidacije bile kredibilne i da su staiblizovale javne finansije i budžet", smatra Marković.
Simović: Rastu BDP, broj turista, izvoz...
On je kazao da Crna Gora, na kraju ove godine, ima kredibilniju i održiviju socijalnu politiku i politiku pravednije raspodjele socijalnih fondova.
"Krenuli smo i u reforme na tržištu rada i sistemu zdravstva i obrazovanja. Nastavili smo sa aktivnostima na realizaciji strateških kapitalnih projekata i krupnih investicija i ubrzali smo radove na autoputu. Ovu godinu ćemo završiti sa preko 190 miliona eura povućenih sredstava za autoput", precizirao je Marković.
Vlada je, kako je podsjetio, u energetici nastavila sa aktivnostima izgradnje podmorskog kabla sa Italijom i pustila u rad prvu vjetroelektranu u Crnoj Gori.
"Strane direktne investicije su ovoj godini rasle iznad plana i u periodu od deset mjeseci iznosile 284,7 miliona eura ili 28,4 odsto više nego u prošloj godini", zaključio je Marković.
SSICG osnovan je januara 2009. godine, kao nevladina i neprofitna organizacija. Savjet danas broji 36 članica i djeluje sa ciljem da u dijalogu sa donosiocima odluka unaprijedi poslovnu klimu i pomogne razvoju biznisa u Crnoj Gori.
%MCEPASTEBIN%