Podrška bližim odnosima sa Kinom raste širom Evrope, dok građani sve glasnije traže veću autonomiju u odnosu na SAD i "Big Tech".
Građani Starog kontinenta sve snažnije podržavaju produbljivanje odnosa sa Kinom, dok istovremeno traže odlučniji stav Evrope prema Sjedinjenim Američkim Državama i velikim tehnološkim kompanijama. To pokazuju rezultati godišnjeg istraživanja European Tech Insights Report 2025, koje je sproveo Centar za upravljanje promjenama pri IE Univerzitetu.
Istraživanje, koje obuhvata stavove 3.000 građana iz deset evropskih zemalja, bilježi rast podrške bližim vezama sa Kinom za 15% u odnosu na 2023. godinu.
Istovremeno, više od trećine ispitanika smatra da Evropa treba da zauzme čvršći stav prema američkom uticaju i globalnim tehnološkim gigantima. Autori zaključuju da Evropa sve više želi da djeluje samostalno na globalnoj sceni, uz tehnološki razvoj koji ostaje usklađen sa ljudskim vrijednostima i dobrobiti društva.
Društvo ispred konkurentnosti, ne za AI na nadređenim pozicijama
Jedan od najupečatljivijih nalaza pokazuje da 71% Evropljana smatra da bi javna sredstva prije svega trebalo usmjeravati u obrazovanje i zdravstvo, a ne u jačanje konkurentnosti u oblasti vještačke inteligencije.
Samo 22% ispitanika vidi globalnu tehnološku trku kao glavni cilj Evrope, dok 42% prednost daje bezbjednosti i otpornosti, a 36% društvenoj angažovanosti. Uprkos čestim upozorenjima na negativne posljedice digitalizacije, više od polovine građana (51,5%) smatra da tehnologija povezuje ljude, a ne da ih udaljava, prenosi Tportal.
Većina ispitanika protivi se i povećanju izdvajanja za odbranu ukoliko bi to išlo na štetu socijalnih programa. Izvještaj takođe ukazuje na izražen oprez kada je riječ o primjeni vještačke inteligencije u osjetljivim oblastima.
Čak 90% Evropljana radije bi imalo "nesavršenog" ljudskog nadređenog nego "savršenog" AI menadžera, dok 77% odbacuje upotrebu vještačke inteligencije u obrazovanju djece. Takođe, 81% ispitanika ne bi povjerilo AI-u upravljanje ličnim finansijama. Prema istraživačima sa IE Univerziteta, ovi rezultati ukazuju na snažnu potrebu za razvojem tehnologije koja poštuje odgovornost, etiku i ljudski nadzor.
"Razumijevanje načina na koji tehnologija mijenja društvo postalo je strateški imperativ", izjavila je Irene Blaskes-Navaro, direktorka Centra za upravljanje promjenama. "Samo informisani i kritički angažovani građani mogu obezbijediti da tehnološke promjene ojačaju našu zajedničku budućnost."
U geopolitički promjenljivom okruženju, Evropljani i dalje vide Sjedinjene Države kao strateškog saveznika, ali istovremeno postaju otvoreniji prema Pekingu. Podrška bližim odnosima sa Kinom porasla je na ukupnom nivou, a među mlađima od 25 godina dostiže i 39%. Gotovo četiri od deset građana smatra da Evropa treba snažnije da odgovori na uticaj SAD-a i velikih tehnoloških kompanija.
Prema autorima izvještaja, to je znak rastućeg samopouzdanja i želje za većom autonomijom Evrope u globalnim odnosima.
"Evropljani šalju nijansiranu poruku: podržavaju tehnološki napredak, ali ne po cijenu bezbjednosti ili socijalne države", rekao je Karlos Luka de Tena, izvršni direktor Centra za upravljanje promjenama. "Podaci jasno pokazuju potrebu za inovacijama koje služe ljudima i jačaju sposobnost Evrope da djeluje nezavisno na svjetskoj sceni."
Suverenitet podataka i bezbjednosti
Izvještaj pokazuje i snažnu podršku tehnološkom i odbrambenom suverenitetu Evrope. Gotovo polovina ispitanika (47%) bila bi spremna da prihvati veća izdvajanja za odbranu čak i po cijenu smanjenja socijalnih programa. Većina građana (63%) daje prednost evropskim bezbjednosnim tehnologijama, čak i ako su skuplje, dok 72% želi da se osjetljivi podaci čuvaju isključivo na evropskim serverima.
Autori zaključuju da ovi stavovi ukazuju na sve snažniju kolektivnu volju da Evropa ojača sopstvene kapacitete, bezbjednost i nezavisnost, kako u tehnološkom, tako i u geopolitičkom smislu.