O ovoj posledici sjedenja se do sada baš i nije mnogo govorilo.
Već odavno se govori o različitim posledicama višesatnog sjedenja - povećava šanse za razvoj bolesti, od srčanih bolesti preko kancera do dijabetesa, a i skraćuje život.
Ali, postoji jedna posledica sjedenja o kojoj se do sada baš i nije govorilo - sindrom mrtve zadnjice.
Vjerovali ili ne, naša zadnjica praktično zaspi kada previše sjedimo i tada dolazi do sindroma mrtve zadnjice ili glutealne amnezije. Možda vam zvuči smiješno, ali zapravo nije, jer je zadnjica od previše sjedenja pod upalom i zaboravlja da funkcioniše normalno.
"Višesatno sjedenje ograničava protok krvi, dovodeći do glutealne amnezije, što može da dovede do bolova u kukovima, donjem dijelu leđa i problema sa zgobovima. Dešava se da gluteus 'ne radi' normalno čak ni kada radite vježbe konkretno za taj mišić", kaže fitnes trener brojnih poznatih ličnosti, Donovan Grin.
Fizikalni terapeut Keli Staret dodaje da zadnjica nije "napravljena" da može da podnese teret duži vremenski period. Višesatnim sjedenjem se tako smanjuje sposobnost tijela da koriste moćne mišiće gluteusa kada su mu zaista potrebni.
"Pritisak na kukove i tkiva nepogrešivo dovode do smanjenja funkcija gluteusa, odnosno do simptoma mrtve zadnjice, kod onih koji sjede previše", dodaje ona.
Kada kod ljudi dođe do simptoma mrtve zadnjice, oni osjećaju kao da im je taj dio tijela "zaspao".
"Izraz za to je paretezija, abnormalna senzacija koja se dešava u tijelu zbog pritiska i irtiacije nerava", kaže dr Mark Benden. On dodaje da simptomi paretezije mogu da variraju ob blagih do jaki i dugotrajnih.
Kako da znate da li imate glutealnu amneziju
Primarni uzrok ovog stanja je neaktivnost, tako da ako po nekoliko sati sjedite zalijepljeni za stolicu svakog dana, definitivno povećavate rizik.
"Dugo sjedenje ima veliki uticaj na to koliko efikasno možemo da stegnemo i koristimo gluteus, dokazano je brojnim studijama", ističe Grin.
On dodaje da kada gluteus "zaspi" zbog neaktivnosti, opterećenje se prebacuje na druge mišiće i zglobove koji su mnogo slabiji.
Pored toga, prevelika stegnutost mišića na kukovima takođe doprinos sindromu mrtve zadnjice. "Ako niste dovoljno fleksibilni, gluteus ne može da obavlja svoj posao kako bi trebalo", objašnjava Grin.
Pogrešne vježbe ili pogrešno izvođenje vježbi mogu da doprinesu ovom stanju. Kada vježbe ne uspijevaju da pokrenu gluteus, manji mišići okolo koji su preuzeli njegovu funkciju samo još više jačaju i doprinose tome da gluteus i dalje "spava".
Kako da pobijedite sindrom mrtve zadnjice
Fitnes trener Džef Bel kaže da je "gluteus napravljen tako da ga je svakodnevno potrebno hraniti čučnjevima, trčanjem, hodanjem, kako bi bio u formi".
Najbolji način da spriječite pojavu sindroma mrtve zadnjice je da budete zdravi i aktivni. Ako zbog posla morate duže da sejdite, Bel predlaže da povremeno pravite pauze, ustajete da se istegnete ili prošetate, kako bi mišići ipak imali malo aktivnosti.
"Dobro je da zapamtite da za svakih sat vremena sjedenja treba da provedete oko 10 minuta stojeći ili u pokretu, kako mišići ne bi zaspali".
Zagrijavanje prije i istezanje posle treninga je takođe važno da bi se izbjegla glutealna amenzija, dodaje kiropraktičarka Lili Fridman. "To će pomoći gluteusu mediusu, jednom od tri mišića gluteusa, da se istegne i spriječi 'kočenje' mišića".
