Neki od učestalih simptoma koje ljude itekako preplaše, zapravo uopšte nisu opasni. Evo kada NE treba da paničite.
Bol u grudima
Pošto znamo da srčani problemi mogu da budu kobni, nije nikakvo čudo što ljude plaši bol u grudima i navodi ih da pomisle da je riječ o nečemu ozbiljnom.
Međutim, i kod zdravih ljudi se neretko javlja međurebarna neuralgija, koja uzrokuje neprijatan bol u grudima. Neki ljudi imaju hroničnu neuralgiju, ali se kod većine ti simptomi javljaju uslijed naglog pokreta ili ekstremne aktivne fizičke aktivnosti.
U većini slučajeva simptomi brzo nestaju bez ikakvog tretmana. Ipak, imajte na umu da i panični napadi i drugi napadi anksioznosti često mogu da budu uzrok bola u grudima.
Ako nikada niste imali problema sa srcem, krvnim pritiskom, krvnim sudovima, najverovatnije nije riječ o srčanom udaru. Ako bol postane jači kada udahnete ili se sagnete, ako vam srce radi normalno, onda je riječ o bolu među rebrima, koji nema veze sa srcem. Smirite se i ubrzo će vam biti bolje.
Bol u listovima
Ovaj simptom nije rijetkost za one koji imaju proširene vene. Međutim, to nije jedini simptom i najčešće se proširene vene vide pri površini kože, a javljaju se i još neke promjene na koži.
U zdravi ljudi mogu da osjete bol i nelagodu u listovima, a ponekad može da se javi i otok. Prije nego što počnete da paničite, obratite pažnju na druge faktore koji bi mogli da budu uzrok bola u listu – na primjer, povećana fizička aktivnost, posao koji zahtijeva da duže vremena stojite, neudobna odjeća ili obuća, neudoban položaj u kojem ste sjedjeli ili ležali.
Ako vam se bol u listu javi ponekad, nakon napornog dana, vrlo su male šanse da je to zapravo simptom bolesti. Ako bol ne nestane narednog dana ili vas muči duži vremenski period, u tom slučaju idite kod ljekara.
Iznenadna vrtoglavica
Svim ljudima, uključujući i one zdrave, ponekad se iznenada zavrti u glavi. Ali, ovaj simptom mnoge nasmrt preplaši jer to može da bude i jedan od simptoma infarkta.
Ali, baš kao i kod bola u nogama ili grudima, vrtoglavica nije jedini simptom na osnovu kojeg možete da donesete zaključak šta je u pitanju. Može da je uzrokuje stres, koji dovodi do nagle promjene hormona zbog kojih se javlja osjećaj slabosti ili vrtoglavica.
Iznenadna vrtoglavica može da se javi i zbog vrućine, naglog pokreta glavom, pa čak i zbog toga što vas mnogo pritiska kravata.
Drugim riječima, ako vam se to ne dešava često i nemate nikakvih drugih simptoma, vjerovatno ne bi trebalo da brinete.
Bol u grlu i promjene glasa
Juče ste bili sasvim dobro, a danas ste se probudili sa bolom u grlu i čudnim glasom? Ali, nemate nikakvih drugih simptoma, poput povišene tjelesne temperature ili zapušenog nosa.
Ne paničite jer je najvjerovatnije uzrok tome bakterija ili virus. Neke bolesti, poput angine, mogu da se razviju bez nekih drugih simptoma. Najvjerovatnije će vam tokom dana biti gore, tj. grlo će vas još više boljeti, ali temperatura će ostati normalna.
Ne guglajte odmah simptome raka, već idite kod ljekara: pilule ili druge vrste lijekova koje doktor prepiše će vam vjerovatno brzo pomoći.
Viša ili niža temperatura od normalne
Normalnom tjelesnom temperaturom se smatra temperatura oko 36,5 stepeni Celzijusovih. Ali, vi vjerovatno i ne znate koja je normalna temperatura za vas jer je merite samo kada se razbolite.
Normalna tjelesna temperatura je između 36 i 37, a prosečna je oko 36,5. Ali, neki zdravi ljudi imaju normalnu tjelesnu temperaturu oko 37.
Drugim riječima, ako izmjerite temperaturu i shvatite da je viša ili niža od normalne, ne paničite. Ako se dobro osjećate, to je vjerovatno normalna temperatura za vaše tijelo.
Otečene limfne žlijezde
Bilo kakva promjena u limfnim žlezdama plaši ljude jer to može da bude simptom kancera. Ipak, do promjena može da dođe i kada problem nije tako ozbiljan. Čak i obična prehlada može da utiče na veličinu limfnih žlezda, kako bi se povećala aktivnost ćelija koje se bore protiv virusa.
Umjesto da paničite, opipajte žlezde posle nekoliko dana – vjerovatno će se vratiti u normalu čim infekcija prođe.
Neregularna menstruacija
U prosjeku žene dobijaju menstruaciju jednom mjesečno, ali mnoge to shvataju previše bukvalno. Jednom mjesečno ne mora nužno da znači da to mora da se desi svakog mjeseca u identično vrijeme. Zdrav menstrualan ciklus može da traje od 21 do 45 dana.
Stvari koje čak i ne vidite mogu da utiču na menstrualni ciklus – stres na poslu, odlazak na odmor, pa čak i male promjene u ishrani, pilule za kontracepciju.
Dakle, ne paničite ako se vam ciklus nije baš sto odsto tačan, a ako imate neke druge simptome pored toga, idite kod ljekara.
Ubrzan puls
Kada smo u stanju mirovanja, nikada ne obraćamo pažnju na rad srca. Ali, neki ljudi osjećaju, a poneki čak i čuju, rad srca i to im izaziva osećaj nelagode. Ako se još desi da im je puls ubrzan kada ga izmjere, eto panike.
U večini slučajeva je ubrzaniji rad srca sasvim normalan – imajte na umu da normalan rad srca podrazumeva između 60 i 100 otkucaja u minutu.
Brzina rada srca zavisi od mnogo faktora – iskrane, životnog stila, stresa... Zato, ako imate više od 60 otkucaja, prvo potražite razloge u takvim faktorima, poput pušenja, nedostatka fizičke aktivnosti, viška kilograma, konstantnih briga... A može biti i da vam baš ništa ne fali i da je za vaše srce normalno 75 otkucaja u minutu, na primjer.
Pigmentacija kože
Rak kože, baš kao i bilo koji drugi oblik ove bolesti, plaši ljude. Mnogi primijete tamnu mrljicu na koži i počnu da brinu. Ali, u većini slučajeva, pigmentacija nije opasna.
Posebno ljeti, tamne tačkice mogu da se pojave na koži zbog sunčanja. Sunčanje jeste opasno, ali ne morate da brinete unaprijed, jer stres, nedostatak vitamina, hormonske promene u trudnoći, mogu da budu uzrok pigmentacije.
Ako ne osjećate nikakv bol na mestu gde se pigmentacija pojavila, ako ta tačkica ne postaje veća i ne izaziva osećaj nelagode, vrlo je verovatno da je sve u redu. Naravno, uvek je najbolja opcija da to proveri ljekar, ali nema potrebe da se izbezumite čim vidite tačkicu na koži.
