Sve više ljudi plastičnim hirurzima donosi sopstvene fotografije, provučene kroz najrazličitije "filtere". Ljekari zabrinuti jer ovaj trend može da dovede do novog tipa tjelesne dismorfije.
Sve više pacijenata odlazi kod estetskih hirurga sa željom da liče na "fotošopirane verzije sebe", više se lekarima ne donose fotografije poznatih ličnosti, već klijenti donose svoje fotke provučene kroz filtere i očekuju da hirurzi učine da tako izgledaju i u stvarnosti.
Filteri na društvenim mrežama kakve su recimo Snapchat i Instagram omogućavaju vam da dotjerate ten, tako što ćete izgladiti kožu, da promijenite oblik lica, što oči čini krupnijim i slično... A ljekari primjećuju da je sve veći broj žena počeo da dolazi na klinike za plastičnu hirurgiju želeći da izgleda tako - kao na fotografiji provučenoj kroz neki od filtera, piše "Indipendent".
Ovaj fenomen dr Ešo, estetski hirurg sa Ešo klinike ovaj fenomen, neformalno, zove "Snapchat dismorfija".
"Ranije, pacijenti su dolazili na klinike sa fotografijama poznatih ličnosti kojima su se divili i na koje su želeli da liče", kaže on.
"Ali, tokom poslednjih pet godina, porasla je popularnost društvenih platformi i filtera koje one nude, i sad pacijenti dolaze sa sopstvenim obrađenim fotografijama, i taj 'filtrirani' lik je ono čemu teže", kaže dr Ešo.
Natali je jedna od njegovih pacijentkinja, koja kaže da nikada nije bila zadovoljna time kako izgleda na fotografijama, ali da koristi filtere koji je učine lijepom.
"Možete da promenite sve. Lice vam postane uže, usne punije, oči krupnije. Super je", kaže ona.
Natali je samo jedna od djevojaka koja je ovom hirurgu donela filtriranu verziju sebe kao model izgleda kakvom teži.
Ali, dr Ešo nije pristao da je operiše, već ju je uputio na terapiju i kaže da ona "odlično napreduje".
"Nikada intervenciju ne radimo istog dana, pacijenta puštamo da se 'ohladi', da razmisli o onome što zaista želi", kaže on.
"Ovo je važno jer mnogi ljudi impulsivno reaguju. Tokom konsultacija, važno je da hirurg obrati pažnju na određene stvari koje mogu ukazivati da se iza želje za operacijom krije neki vid tjelesne dismorfije, poremećaja kod kojeg pacijenti sopstveno tijelo ne sagledavaju realno i imaju pretjerana očekivanja od operacije", objašnjava dr Ešo.
"U slučajevima kao što je Natalin, moramo biti oprezni. Jer ako pristanete da nekoga operišete tako, to će za tu osobu biti samo početak puta na kojem nikada neće biti zadovoljna sobom, zbog toga je neophodna psihološka podrška takvim pacijentima", kaže on.
