Od srca, preko držanja do vida... Stručnjaci objašnjavaju kakva šteta nastaje, ali i kako da ublažite posledice kancelarijskog posla.
Sigurno već znate da vam sjedjenje duže od šest sati u toku dana može ozbiljno ugroziti zdravlje ako ne preduzmete ništa da to spriječite.
Ako ste za kancelarijskim stolom duže od šest sati, a sigurno jeste, pošto je radno vrijeme minimum osmočasovno (a često potraje i duže), rizik od infarkta je udvostručen. Dodajte tome i podatak da rad na kompjuteru povećava rizik od slabljenja vida za 40 odsto, da rizik od insulinske rezistencije raste i da vam to sve zajedno utiče i na mentalno zdravlje i jasno vam je da bi bilo bolje da preduzmete nešto.
Ali, savremeni način života često nas pretvara u "vikend vežbače", pošto se ljudi trude da u ta dva slobodna dana "uglave" vježbanje za koje nemaju vremena tokom nedjelje, iako to nema jednak pozitivan učinak kao ako vježbate redovno i radnim danima...
Naravno, ako je to jedini način da se bavite nekom fizičkom aktivnošću, samo naprijed - bolje išta nego ništa, ali... pokušajte da i radnim danima odvojite bar pola sata ili 45 minuta za svoje zdravlje.
Evo šta kažu stručnjaci.
Zdravlje srca: Ni četiri treninga nedjeljno nisu dovoljna da otklone posledice sjedjenja, ako ne pravite "stojeće pauze" u toku radnog dana
"Iz perspektive zdravlja srca, najveći problem je to što se kad sjedite puls smanjuje, a to onda utiče na sve", objašnjava za "Dejli mejl" kardiolog dr Alan Stjuart. Dodatni problem je što se osobe koje se bave kancelarijskim poslom često nezdravo i hrane jer nemaju vremena za kuvanje. Oko srca se onda sakuplja masnoća, pošto dok pasivno sjedimo trošimo manje kalorija. I imajte u vidu da ni četiri treninga nedjeljno nisu dovoljna da "ponište" taj negativan uticaj svakodnevnog sjedjenja na zdravlje.
Ako sjedite duže od šest sati dnevno, manje ste osjetljivi na insulin, javlja se insulinska rezistencija, što značajno povećava rizik od dijabetesa tipa 2. Uz to, ako se ne krećete dovoljno, trošite manje glukoze, pa rastu naslage oko struka, koje takođe povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Šta možete da uradite?
Ustanite kad god vam se pruži prilika, ljekari preporučuju bar jednom u sat vremena. Ako ste na sastancima, možete polako i hodati po kancelariji dok razmjenjujete mišljenja sa kolegama.
Ukoliko ste u mogućnosti, stolicu zamijenite loptom za pilates, pošto tako određene mišićne grupe moraju da budu aktivne da biste održali ravnotežu, što je svakako bolje nego da dan provedete zavaljeni u stolicu.
I, naravno, svaki put kad možete, pokušajte da vježbate bar pola sata "u komadu".
Držanje i mišićni tonus: Dugotrajno sjedjenje dovodi do atrofije mišića
"Što manje sjedite, to bolje za vaše opšte zdravstveno stanje", objašnjava personalni trener Mo Vidi. Ako ste prinuđeni da zbog posla sjedite satima, gubite snagu u velikim mišićnim grupama, tako da kosti trpe veći pritisak što povećava rizik od povreda.
"Naš organizam naštelovan je tako da svi djelovi tela rade zajedno, ako jedan dio sistema 'popusti', svi ostali delovi pate. Mišići počinju da slabe, ona zglobovi moraju to da nadoknade", kaže Vidi.
Dobro držanje važno je za vaše opšte stanje, ako sjedite i hodate pravih leđa, imate više samopouzdanja, smanjujete rizik od povreda, ali i rizik od astme. "
Kad imate nepravilno držanje, ramena se 'zatvore' prema unutra, leđa vam se pogrbe, a pluća ne dobijaju dovoljno kiseonika", upozorava on.
Šta možete da uradite?
Da biste izbjegli povrede i loše držanje, važno je da ojačate mišiće leđa, ali i stomačne mišiče.
Vidi preporučuje da bar četiri puta nedeljno radite sledeću vježbu: naslonite se leđima na zid, spuštajte se ka podu, polako i pažljivo, zatežući što više možete trbušne mišiće, tako da vam kičma sve vrijeme bude "zalijepljena" za zid.
Za bolji efekat, ruke raširite i naslonite dlanove na zid, i spuštajte se u čučanj tako.
Zaštitite oči: Kako monitori utiču na vid
Nećete "oslijepiti" od monitora, naravno. Ali, dugotrajno gledanje u istom smjeru i zračenje ekrana stvaraju dodatni pritisak na mrežnjaču, što će neminovno dovesti do slabljenja vida, kaže oftalmolog dr Endi Meklahlin.
Šta možete da uradite?
Odmorite oči na svakih dvadesetak minuta, pola sata. Zagledajte se u daljinu na tridesetak sekundi, a zatim vratite pogled na nešto ispred vas. Ponovite to nekoliko puta na svakih pola sata recimo.
Ako su vam oči suve, možete probati da stavljate vještačke suze koje se prodaju u svakoj apoteci.
I, naravno, najmanje jednom u dvije godine posetite oftalmologa.
