Superbakterije razvijaju se brže od novih generacija lijekova, a već sada ubijaju 700.000 ljudi godišnje.
Svijet se suočava sa veoma ozbiljnim problemom. Razvoj novih generacija lijekova nije dovoljno brz i ne može da isprati porast broja bakterija otpornih na antibiotike, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija.
"Rezistencija na antibiotike je gorući medicinski problem na svetu koji ozbiljno ugrožava modernu medicinu", navodi se u saopštenju Svjetske zdravstvene organizacije.
Hitno je potrebno višestruko povećati ulaganja u istraživanje i razvoj na polju infekcija otpornih na antibiotike, uključujući i tuberkulozu, upozoravaju stručnjaci.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da se klinički razvija 51 novi lijek za borbu protiv patogenih agenasa otpornih na antibiotike. To uključuje i tuberkulozu, i zarazu koja izaziva dijareju koja može biti smrtonosna ukoliko se pojavi i bakterija klostridija (Clostridium difficile).
Ali, među svim tim lijekovima na kojima se radi, samo je osam potpuno inovativnih antibiotika koji bi možda mogli da poboljšaju trenutni izbor antibiotika koji su nam već na raspolaganju, navodi SZO.
Ova organizacija ranije je objavila spisak 12 tipova superbakterija protiv kojih su hitno potrebni novi lijekovi, i to ne računajući bakteriju koja izaziva tuberkulozu koja godišnje ubije i oko 250.000 ljudi.
Na ovoj listi ističu se asinetobakter, i enterobakterije poput klepsiele i ešerihije koli koje mogu da izazovu teške ingekcije, često i sa smrtnim ishodima, a ozbiljnu prijetnju predstavljaju naročito u bolničkim uslovima.
Dodatni problem je u tome što se razvija nedovoljno antibiotika za oralnu upotrebu, što je upravo oblik važan za liječenje infekcija izvan bolnica ili u slučaju ograničenih resursa.
"Istraživanja o tuberkulozi nisu dodatno finansirana", kaže dr Mario Raviljione, direktor globalnog programa SZO za borbu protiv tuberkuloze, i ističe da je u te svrhe potrebno dodatno uložiti više od 800 miliona dolara godišnje, za pronalazak novih lijekova.
Bakterije otporne na antibiotike do 2050. bi mogle da odnesu i 10 miliona života godišnje, upozoravaju stručnjaci.
