Visoke temperature mogu ozbiljno da ugroze zdravlje i dovedu do tri različita stanja sa sličnim nazivima - sunčanice, toplotnog udara i toplotne iscrpljenosti.
Upozorenja zbog toplotnog talasa na snazi su u mnogim evropskim zemljama. Ekstremni toplotni talas u Srbiji je u punom jeku, a Institut "Batut" upozorio je na mjere zaštite tokom vrućina. Među potencijalnim opasnostima su i tri odvojena stanja koja, iako imaju slične simptome, nastaju na različite načine i zahtijevaju drugačije postupanje.
1. Sunčanica i upozoravajući simptomi
Prvo stanje je sunčanica, koja nastaje uslijed snažnog i direktnog djelovanja sunčevih zraka, prije svega na glavu i vrat. Izlaganje kože glave intenzivnom suncu može da dovede do pojačanog priliva krvi u mozak i moždane ovojnice.
Karakteristični simptomi su:
- glavobolja i vrtoglavica,
- crvena i opečena koža, kao i
- sve izraženiji osjećaj uznemirenosti.
Osobu sa ovim tegobama treba što prije premjestiti u hladniji prostor. Olakšanje mogu da donesu hladne ili vlažne obloge na glavi, kao i rashlađivanje u hladnoj kupki.
Ukoliko se osoba onesvijesti ili izgubi svijest, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć. Može da bude neophodno bolničko liječenje, naročito ukoliko se pojave komplikacije koje zahtijevaju praćenje zdravstvenog stanja.
Posledice sunčanice ne prolaze odmah. Najčešće traju od desetak sati do nekoliko dana.
2. Toplotni udar i rizik od smrti
Druga opasnost je toplotni udar, do kojeg dolazi nakon dužeg izlaganja čitavog tijela visokim temperaturama. To može da se dogodi, na primjer, tokom sunčanja između 10 i 14 časova, kada je sunčevo zračenje najintenzivnije.
Rizik povećavaju visoka vlažnost vazduha i odsustvo vetra ili veoma slabo strujanje vazduha. Tjelesna temperatura tada je toliko visoka, da organizam ne može samostalno da je snizi. Tjelesna temperatura u takvoj situaciji može da pređe 39 stepeni, pa čak i da dostigne 41 stepen Celzijusa, što je znatno iznad normalnih vrijednosti.
Osim povišene tjelesne temperature, upozoravajući simptomi su:
- vrela i crvena koža, koja može da bude suva ili vlažna,
- izrazito ubrzan puls,
- plitko disanje i
- grčevi u mišićima.
Moguć je i gubitak svijesti.
Postupak je sličan kao kod sunčanice. Osobu treba premjestiti na hladno mjesto, a ukoliko ona to ne može sama, potrebno je da joj pomogne neko iz okruženja.
Važno je rashladiti tijelo hladnim oblogama, a po potrebi i hladnom kupkom ili tuširanjem. Osobi koja je pri svijesti, treba davati hladne napitke u malim količinama, najbolje negaziranu vodu.
Čim se pojave navedeni simptomi, potrebno je što prije pozvati hitnu pomoć. Izostanak brze reakcije može da dovede do kome, pa čak i do smrti.
3. Toplotna iscrpljenost i gubitak tečnosti
Treće stanje koje može da se javi tokom velikih vrućina jeste toplotna iscrpljenost. Mehanizam njenog nastanka razlikuje se od toplotnog udara i sunčanice. Javlja se nakon dugog boravka na suncu, kada organizam izgubi preveliku količinu tečnosti i mineralnih soli.
Tada dolazi do pada krvnog pritiska, što izaziva osjećaj izrazitog umora. Tipični simptomi su:
- pojačano znojenje,
- nedostatak energije,
- hladna, bleda i vlažna koža,
- ubrzan ili teško opipljiv puls,
- mučnina,
- povraćanje i
- nesvjestica.
Osoba sa simptomima toplotne iscrpljenosti trebalo bi da oseti poboljšanje ukoliko se dovoljno brzo premjesti na hladnije mjesto i dobije vodu. Ako se, međutim, zdravstveno stanje ne popravi u roku od pola sata, postoji sumnja na toplotni udar. U takvoj situaciji potrebno je bez odlaganja pozvati hitnu pomoć.
Preporuke za vrijeme velikih vrućina
Da bi se organizam zaštitio od posledica visokih temperatura, brojni stručnjaci preporučuju:
- ograničavanje boravka na direktnom suncu, unošenje dovoljne količine tečnosti, najbolje negazirane vode, kao i konzumiranje laganih i redovnih obroka.
- upotrebu krema sa zaštitnim faktorom, nošenje šešira ili kape i naočara za sunce sa UV zaštitom.
- izbjegavanje pretjerane fizičke aktivnosti, jer može da dovede do dehidratacije i gubitka minerala.
- djecu i životinje nikada ne treba ostavljati u automobilu.
- izbjegavanje konzumiranja alkohola, jer dodatno podstiče dehidrataciju organizma.
- nošenje svijetle, lagane i prozračne odjeće, kao i boravak u zatvorenom i rashlađenom prostoru kad god je to moguće.
