Mnoge žene imaju zdravstvene probleme zbog nošenja cipela sa visokom potpeticom, a doktor otkriva kako da znamo da nam obuća ne šteti.
Prema jednoj studiji iz SAD, više od 120.000 direktnih povreda desilo se tokom nošenja obuće sa visokom petom, a mnoge žene probleme prepisuju "trenutku nepažnje".
Ipak, nisu ni svesne da nastali deformiteti dolaze zbog nošenja štikli. Tu su pojava čukljeva, otoka, povreda, a gostujući u Jutarnjem programu na RTS-u, dr Nemanja Slavković otkriva kako visoka potpetica utiče na zdravlje.
"Nošenje štikli, odnosno nošenje visokih potpetica, nisu to samo štikle, ima reprekusije na kompletan lokomotorni sistem, i na stopalo, i na skočni zglob, i na koleno i na kukove, i pre svega, na donji deo kičme. Teško je oceniti gde su ti problemi veći", započeo je dr Slavković i objasnio da što je peta viša - rizik za tegove je veći.
Osim bolova, mogući su i deformiteti koji kasnije mogu da dovedu i do hirurškog lečenja.
"Pre svega, obuća mora da bude udobna, to je uslov svih uslova. Ona obuća koja nije udobna iz bilo kog razloga, nije obuća koja odgovara određenom stopalu. Obuća koja imitira hod, praktično bez bilo kakvih povišica, koja imitira hod sa punim stopalom, ta obuća je najbolja. Nekad je problem u rubnim delovima obuće koji su previše tvrdi, hoće da prave deformitete koji su vezani za zadnji deo stopala, a ako je prednji deo uzan, to može da napravi probleme posebno sa prstima", kaže dr Slavković.
Kada je reč o preporučenoj visini štikle, doktor kaže da je granica 4-5 centimetara, ali da ipak zavisi od svake osobe pojedinačno, kako će joj stopalo reagovati.
Peta, palac i mali prst su tri tačke oslonca stopala. Što je štikla viša, taj centar oslonca se pomera, što statiku i biomehaniku tela menja tokom hoda i uz veći pritisak na prednjem delu stopala, sve to se prenosi i na zglobove. Prema statistici, čak 9 od 10 žena ima probleme zbog visokih potpetica.
"Pritisak na zadnji deo stopala, na pripoj Ahilove tetive, za posledicu može da ima Haglundovo oboljenje. To je upala te tetive, jedan upalni proces, upala mekog tkiva koje se naziva burza i kasnije se formira koštani trn, što je naročito izraženo tokom zime. To sve hoće da pravi problem i možda dovede i do hirurškog lečenja", upozorava dr Slavković.
