Na današnji dan prije 143 godine Crnogorci su izveli vojnički podvig koji je ušao u anale ratovanja! Evo nevjerovatnih detalja legendarnog boja!
Tokom petovjekovnog ratovanja sa Osmanskim carstvom na prostorima današnje Crne Gore bilo bilo je mnogo bitaka ali nijedan nije imao tako ubjedljiv epilog kao Boj na Fundini!
Crnogorska vojska je, naime, sa samo 5.000 vojnika u bici na Fundini drugog avgusta 1876. godine, teško porazila 40.000 Turaka, pobivši čak četvrtinu neprijateljske vojske!
Nevjerovatnu pobjedu protiv osam puta brojnijeg neprijatelja crnogorski ratnici su izvojevali zahvaljujući spretnosti vojevanja na kamenitom terenu Fundine ali prije svega faktoru iznenađenja.
Iako osam puta malobrojniji Crnogorci su iznenadnim napadom napravili totalni metež u protivničkim redovima jer su Turci do tog trenutka uspjeli da sagrade samo utvrđenja i iskopaju rovove, a rezerve oružja još nisu dopremili do bojišta!
- Oni vole da se hvale ali imaju i čime!
- Njihovim venama teče “plava krv”! (FOTO)
- Priča o Crmničanima: Vino i revolucija
- Ova plemena su popunila aleje slavnih! (FOTO)
- Ovo je pleme vojskovođa, naučnika i heroja! (FOTO)
- Ovjenčani slavom crnogorskog Termopila (FOTO)
- Ovo je najratobornije pleme Crne Gore! (FOTO)
Ključ podviga crnogorske vojske bila je informacija koju je Marku Miljanovu Popoviću otkrio je musliman Mašo-Hadži Ahmetov, koji je otkrio strategiju boja na Fundini koju su Turci dogovorili u Podgorici.
Marko je o planu Turaka potom obavijestio vojvodu Iliju Plamenca, koji je odmah došao u Kuče. Proslavljeni kučki i crmnički vojvoda pozvali su nakon toga u Kuče sve crnogorske velikaše sa vojnicima.
U boju na Fundini učestvovali su na crnogorskoj strani kučki, martinićki, bratonožićki, ceklinski, ljubotinjski i drugi bataljoni.
U pomoć Kučima priteklo je i oko dvjesta malisora iz Zatrijepča.
Osmansku vojsku u pohodu na Kuče predvodio je Mušir Mahmud paša koji je na Fundinu poveo mladu, regularnu tursku vojsku. Osmanlije su nadirale iz pravca Podgorice i Dinoše i napredujući prema Fundini gradili su utvrđenja.
Napad na Kuče bio je planiran za treći avgust ali je crnogorska vojska preduhitrila Turke uprkos tome što su svi bili šokirani kada su vidjeli ih očekuje boj sa osam puta brojnijim i do zuba naoružanim neprijateljem.
Prema narodnom predanju Vojvoda Marko Miljanov je ugledavši 40,000 turskih vojnika stavio kapu na grudi i rekao: “Evo Bože da ti se pomolim još jedan put i neću ti više dosađivat”.
Napad crnogoraca počeo je oko 13 časova a krvava borba vodila se u podnožju brda Heljam.
Prema planu u turske rovove uskakali su prvo najhrabriji Crnogorci, a za njima i ostali. Tokom čitavog boja Vojvoda Marko Miljanov bio je u prvim borbenim redovima i hrabrio vojnike dok je Vojvoda Plamenac posmatrao bojište i ubacivao prema potrebi bataljone i rukovodio bitkom na Fundini.
Nemilosrdni prema osmanlijama bili su naročito vojnici Martinićkog i kučkog bataljona koji su gonili Turke do Ćemovskog polja i Dinoše!
Saldo bitke bio je jeziv po okupatora: preko deset hiljada Turaka izgubilo je život na Fundini!
Prema predanju, Vojvoda Marko Miljanov je poslije boja na Fundini, poslao Mahmut paši živog vuka kojeg je uhvatila crnogorska vojska.
I kučki vojvoda dobio je poklon nakon boja ali od svojih vojnika koji su mu darivali najljepšu zaplijenjenu tursku sablju i kuću na Medunu u kojoj je prije bitke bio Turski sud. Danas je ta kuća muzej Marka Miljanova.
Među junacima Boja na Fundini bio je i serdaru Škrnjo Kusovac kojem su vojnici poklonili konja sa kojim je na bitku stigao turski oficir.
Prema legendi, najviše turskih glava posjekli su pripadnici martinićkog bataljona – preko 2,000!
Ovaj bjelopavlićki odred proslavio se na Fundini i zaplijenom šest turskih zastava.
Poseban podvig prema predanju na Fundini je izveo perjanik Novak Milošev Vujošević koji je sam posjekao 17 turskih glava! Zbog toga je od ruskog cara nagrađen jataganom sa draguljima, na kome piše “Ko se bije sječem ga, a ko ne ostavljam ga”.