Najveća crnogorska planina dom je najstarijeg i jednog od najslavnijih plemena na ovim prostorima – Drobnjaka!
Prema nekim lingvističkim tumačenjima riječ Drobnjak se odnosi na izuzetan rast ljudi, na dobre ljude i velike junake. Zbog starine ovog plemena koje se u raznim spisima pominje duže od jednog milenijuma, nije jasno da li su ime dobili po svom rodonačelniku ili navedenom značenju riječi Drobnjak.
Kako god, ime pripadnika ovog plemena postalo je sinonim i za veoma mudre ljude, što potvrđuje nezvanični podatak da su upravo Drobnjaci dali u onoj velikoj Jugoslaviji najveći broj doktora nauka i znamenitih akademika! Ovom u prilog i podatak da je najpoznatiji srpski ali i balkanski geograf upravo jedan Drobnjak – Jovan Cvijić!
I tvorac novog pravopisa i srpskog književnog jezika bio je Drobnjak – Vuk Stefanović Karadžić!
Uprkos ovako znamenitim ličnostima iz svijeta nauke koje imaju drobnjačko porijeklo, za ikonicu ovog plemena odabrali smo lik vjerovatno najvećeg vojskovođe na desetine ratova vođenih minulih vjekova na Balkanu - srpskog vojvodu i jugolovenskog feldmaršala Živojina Mišića! Ne samo zbog slave kojom je ovjenčan u Velikom i balkanskim ratovima, već i one koju je stekao pravdoljubivošću, mudrošću i za današnja vremena nesebićnim patriotizmom.
Čuveni vojskovođa se, naime, nakon smjene dinastija na srpskom dvoru, našao u nemilosti Karađorđevića, zbog lojalnosti Obrenovićima ali i svom germanofilstvu (njegova supruga bila je Njemica Lujza). Boreći se da preživi prve godine vladavine Karađorđevića, Živojin je bio primoran da proda čak i svoju paradnu uniformu!
Ipak, kada je zakucao zao čas za Srbiju, Mišić je aktiviran i postavljen za pomoćnika načelnika stožera Vrhovne komande a nakon par mjeseci ratnog vihora preuzeo je komandu tada već poluraspadnutom Prvom srpskom armijom. Ostalo je istorija a strategija kojom je ovaj Drobnjak izvojevao jednu od najspektakularnijih pobjeda Prvog svjetskog rata uči se danas na prestižnim vojnim akademijama širom svijeta!
Njegova maksima, da se u ratu lako gubi glava ali i još lakše obraz, kao da je skovana za opis ratničke etike durmitorskog plemena kojem pripada. Isto važi i za njegovu principijelnost i istinoljubivost koju je skupo platio čak i nakon slave kojom se ovjenčao u Prvom svjetskom ratu. Legendarni vojvoda nije se ustezao da tada svemoćnom regentu Aleksandru Karađorđeviću na odgovor koji mu je ovaj zatražio u vezi nekih malo važnih detalja uzvrati opaskom da je riječ o “kaplarskoj sitnici koju on ne samo da ne može nego i ne treba da pamti”.
Nažalost, uvreda koju je nakon toga pretrpio od budućeg srpskog kralja kao da je ubrzala poslednji odlazak legendarnog vojskovođe u bolesničku postelju.
POZNATI DROBNJACI - FOTOGALERIJA
Slavni Drobnjaci bili su i vojvoda Novica Cerović i čuveni junaci Šujo Karadžić i Mirko Aleksić koji su po nalogu Petra II Petrovića Njegoša uhvatili i pogubili osmanlijskog zulumćara Smail Agu Čengića.
Ratničku slavu Drobnjaci su potrdili i u kosovskom boju gdje ih je predvodio vojvoda Đurjan Kosovčić. Među drobnjačkim junacima koji su učestvovali u epskoj bici pominju se i Đurica i Živko Kosovčić, kao i vojvoda Mileša Mandić koji je prema nekim spisima za prolivenu krv, od kneza Lazara dobio izvjesne povlastice.
Veliko junaštvo Drobnjaci su potvrdili i u Drugom svjetskom ratu, a među poznatijim ličnostima iz ovog perioda su proslavljeni predratni novinar i profesor književnosti Stojan Cerović koji je poginuo na bici na Neretvi, kao i devet puta ranjavani armijski general i neimar Danilo Jauković.
Drobnjaci se danas dijele na “starince” koje čine ona bratstva koja su na Durmitor doselila prije 16. vijeka i “novljane” koji su doselili kasnije, organizovano iz Hercegovine, potiskujući starosjedeoce na Tari i izvoru Morače.
Prema nekim istorijskim izvorima, Drobnjaci su neko vrijeme bili u sastavu zetske države a u doba kralja Milutina u sastavu Raške. Uspjeli su da sačuvaju svoju samostalnost prema Turcima sve do sredine 15. vijeka, kada su Osmanlije pokorili Hercegovinu.
U sastavu Hercegovine ostali su sve do sredine 19. vijeka, kada su ušli u sastav Crne Gore.
Govoreći o osobinama Drobnjaka Jovan Cvijić je naveo da pripadnike ovog plemena krasi “ponos i čast čovjeka, umjerenost, odmjerenost, razboritost, dosjetljivost, strpljivost, odlučnost, hrabrost, izrazita bistrina, gdje su duhovne vrijednosti uvijek bile važnije od materijalnih”.
“Drobnjaci su prirodno obdareni izuzetno snažnim tijelom i bistrinom, sa vječitim duhom i voljom da se pobjeđuje i proniče u nepoznato”, pisao je Cvijić.
Među poznatim Drobnjacima su i Njegošev učitelj Sima Milutinović – Sarajlija, jedan od najvećih srpskih književnika 20.vijeka Borislav Pekić, čuveni slikar Vojo Stanić, proslavljeni glumci Žarko LauševićiMilutin – Mima Karadžić…
Poznati Drobnjaci su i ratni lider Srba u BiH Radovan Karažić, čuveni novinar Vremena Stojan Cerović, pjesnik i akademik Miro Vuksanović… Drobnjaci su i aktuelni selektor srpske fudbalske reprezentacije Mladen Krstajić, kao i bivši predsjednik Fudbaslkog saveza Srbije i Partizana Tomislav Karadžić.
U znak pobjede nad Turcima izvojevane na Đurđevdan 1604. godine svi Drobnjaci slave kao krsnu slavu Đurđevdan.
(U sledećoj priči o plemenima – Šaranci)