Sporni "botoks" još nije stigao do Instituta za ljekove

Institutu za ljekove i medicinska sredstva, koji je nadležan da provjeri da li je preparat nakon kojeg su tri žene potražile pomoć u Kliničkom centru originalni Dysport, zaplijenjeni preparat do juče nije dostavljen, kao ni dokumentacija u vezi sa njim, javlja Pobjeda.

Sudija je u nedjelju odbio prijedloge Osnovnog državnog tužilaštva da se ukrajinskoj državljanki J. K., uhapšenoj u subotu, privremeno oduzme pasoš i naloži obavezno javljanje policiji, kao i da se Podgoričaninu D. L., koji joj je prodao preparat, odredi zabrana napuštanja stana. Za J. K., ljekarku opšte medicine sa diplomom priznatom u Crnoj Gori, sud nije našao osnovanu sumnju da je izvršila teško djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa nadriljekarstvom. Oboje će se braniti sa slobode, piše Pobjeda.

Od tri žene koje su potražile pomoć, dvije su zadržane na Klinici za infektivne bolesti. Prema podacima Ministarstva zdravlja, riječ je o ženama starosti 46 i 26 godina, koje su u Klinički centar primljene četiri do pet dana nakon tretmana.

U rješenju u koje je Pobjeda imala uvid navodi se da je J. K. Nacionalni medicinski univerzitet „O. O. Bogomoljec“ u Kijevu upisala 2015, a završila 2021. godine, stekavši kvalifikaciju ljekara opšte medicine. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija rješenjem od 4. septembra 2026. priznalo joj je diplomu radi zapošljavanja u Crnoj Gori, nakon što je u upravnom postupku ispitana njena vjerodostojnost. Osumnjičena je u odbrani navela da se u Ukrajini bavila medicinskim poslom.

Sudija je podsjetio da krivično djelo nadriljekarstvo iz člana 293 Krivičnog zakonika čini onaj ko se bez odgovarajuće stručne spreme bavi liječenjem ili pružanjem drugih medicinskih usluga. Prema obrazloženju, to djelo odnosi se samo na takozvane „lažne“ ljekare, a osumnjičena, sa završenim medicinskim fakultetom koji je priznala država, ne spada u tu kategoriju. Sudija navodi da je „pravni aksiom“ da lice sa završenim medicinskim fakultetom ne može izvršiti nadriljekarstvo, jer je nepostojanje diplome uslov bez kojeg tog djela nema. Izricanje mjera nadzora bez osnovane sumnje, dodaje se u rješenju, otvorilo bi osumnjičenoj mogućnost da od države traži naknadu štete.

Sud je ocijenio i da nema dokaza da je osumnjičena postupala sa umišljajem. Ona je u odbrani navela da je Dysport koristila i ranije u Ukrajini, da je preparat nabavljala u pakovanjima sa etiketom i uputstvom za upotrebu i da joj ništa nije ukazivalo da bi proizvod mogao biti sporan. Kazala je i da je preparat prethodno ubrizgavala sebi i majci, kao i da ga je davala koleginici.

Za D. L. sud je utvrdio osnovanu sumnju da je izvršio produženo krivično djelo nedozvoljena trgovina, jer je bio svjestan da nema dozvolu za prodaju preparata čiji je promet ograničen. D. L. je u odbrani naveo da je preparat nabavljao od osobe iz Albanije ili sa Kosova, te da mu je više puta dostavljen preko vozača autobusa, a jednom taksijem. Tvrdio je da nije znao da li je proizvod originalan, ali da je vjerovao da će ga osumnjičena provjeriti, te da mu je ona kasnije rekla da je „dobar i original“. Naveo je i da je čuo da još ljudi na ovaj način nabavlja „botokse“ i dalje ih prodaje, te da mu je lice od kojeg je nabavljao Dysport kazalo da je proizvod u redu i da od njega nabavlja dosta ljudi u Crnoj Gori.

Osnovanu sumnju da je stavljao u promet škodljive proizvode sud nije našao iz dva razloga. Za iste radnje D. L. je već osnovano sumnjiv za nedozvoljenu trgovinu, a u spisima, kako se navodi, nema dokaza da je Dysport koji je prodavao bio škodljiv za zdravlje, niti da je on znao da je riječ o štetnom proizvodu. Sud je pritom cijenio i prepisku osumnjičenih nakon što su se kod pojedinih pacijentkinja pojavile komplikacije.

Odbijajući zabranu napuštanja stana, sudija je naveo da je ta mjera alternativa pritvoru kada postoji opasnost od bjekstva ili skrivanja, dok ju je tužilaštvo tražilo zbog opasnosti od ponavljanja djela. Sud je cijenio i to da se D. L. odmah odazvao pozivu, da je dostupan i da ne ometa postupak.

Na rješenja se može izjaviti žalba krivičnom vijeću Osnovnog suda u roku od tri dana od prijema.

Iz Ljekarske komore Crne Gore kazali su Pobjedi da do sada nijesu primili nijednu prijavu u vezi sa estetskim procedurama. Na pitanje kakav je stav Komore o estetskim intervencijama van zdravstvenih ustanova, odgovorili su da je u pružanju zdravstvene zaštite neophodno dosljedno poštovati zakone i propisane procedure, te da zakonodavstvo jasno definiše uslove za osnivanje i rad zdravstvenih ustanova i nadležnosti organa koji izdaju odobrenja. Svaku prijavu o mogućim nepravilnostima, kako navode, prosljeđivali su nadležnoj inspekciji. Na pitanje da li je Komora ranije upozoravala nadležne na probleme u ovoj oblasti, odgovor nijesmo dobili.

Ministarstvo zdravlja saopštilo je u subotu da su Sanitarna i Zdravstvena inspekcija, u koordinaciji sa policijom i po nalogu ODT-a, izvršile nadzor objekta u kojem su tretmani obavljani, van registrovane zdravstvene ustanove. Utvrđeno je da objekat nije imao rješenje o sanitarnoj saglasnosti, zbog čega je Sanitarna inspekcija zabranila dalji rad.

Ministarstvo je u decembru 2025. godine usvojilo Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje estetske minimalno invazivne nehirurške metode „antiage“ medicine glave i vrata, kojim je ova oblast, kako navode, prvi put uređena, jer do tada nije bila regulisana.

Prema pravilniku, ove tretmane smiju pružati samo registrovane zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uslove u pogledu prostora, kadra i opreme, a obavljati ih mogu samo ljekari specijalisti odgovarajućih grana i doktori medicine ili stomatologije sa najmanje dvije godine kliničkog iskustva i odgovarajućim sertifikatom. Ovakve usluge van registrovanih ustanova i van kruga licenciranih zdravstvenih radnika, poručili su iz Ministarstva, „predstavljaju kršenje zakona“.

Da li je osumnjičena imala licencu Ljekarske komore i sertifikat koji pravilnik propisuje, rješenje suda ne navodi.

Institut za javno zdravlje saopštio je Pobjedi prošlog petka da je 24. septembra sa Klinike za infektivne bolesti dobio dvije prijave botulizma, bolesti koja u Crnoj Gori nije registrovana u posljednjih deset godina. Klinički centar je prilikom prijema pacijentkinja iznio sumnju na neispravan i lažni preparat, naveden kao Dysport, dok je Institut za ljekove i medicinska sredstva saopštio da se, bez potvrđenih podataka o identitetu, seriji i porijeklu preparata, ne može tvrditi ni da je riječ o Dysportu ni da je lijek falsifikovan. Da li je zaplijenjeni preparat upućen na vještačenje nekoj drugoj instituciji, nije poznato.

Šta je pacijentkinjama ubrizgano, zvanično još nije utvrđeno. Nije utvrđeno ni da li je do komplikacija došlo zbog samog preparata ili zbog načina na koji je primijenjen.

Neurolog Kliničkog centra Balša Vujović kazao je juče za Televiziju Vijesti da su pacijentkinje imale simptome botulizma, odnosno trovanja botulinskim toksinom, da su stabilno i da nijesu životno ugrožene. Riječ je, kako je naveo, o izuzetno rijetkoj reakciji koju neurolozi u posljednjih 20 godina praktično nijesu imali priliku da vide.

Vujović je objasnio da se botulinski toksin, zbog neadekvatne primjene ili pogrešno razblažene doze, može proširiti na mišiće na koje nije trebalo da djeluje. U težim slučajevima to izaziva izraženu mišićnu slabost, otežano gutanje, promjenu glasa, pa i probleme sa disanjem. Među mogućim reakcijama naveo je i pad kapka, dvoslike, poremećaj suzenja i asimetriju lica. Slabost pri gutanju, promjena glasa ili izražena slabost mišića lica nakon tretmana, upozorio je, znak su da se odmah treba javiti ljekaru, prenosi Pobjeda.

Institut za ljekove poziva zdravstvene radnike i građane da mu prijave svaku sumnju na defekt kvaliteta ili neželjeno dejstvo lijeka.

Pobjeda je Ljekarskoj komori uputila pitanja da li osumnjičena ima licencu za rad u Crnoj Gori, Ministarstvu zdravlja da li je ispunjavala uslove iz pravilnika i koje sankcije on predviđa, a Osnovnom državnom tužilaštvu da li će se žaliti na rješenja, da li je naloženo vještačenje preparata i da li istražuje navode o dobavljaču koji snabdijeva i druge kupce.