Skriveni znaci da anksioznost "upravlja" vama

Lako je previdjeti prve znake anksioznosti, zbog čega često ne primijetimo da anksioznost preuzima naš život jer svaku odluku tretiramo kao izolovani incident.

Skriveni znaci da anksioznost "upravlja" vama Foto: MONDO/Dragana Todorović

"Male stvari koje radimo da bismo se izborili sa anksioznošću, na početku, ne djeluju tako neobično", kaže klinički psiholog Ina Kazan.

Osim toga, zbog stigme koja okružuje anksioznost, to prolazi u tišini i neprimijećeno.

"Zbog toga smo manje skloni da prihvatimo činjenicu da je anksioznost uopšte opcija", kaže psiholog Marisa Long.

Sledećih nekoliko "crvenih lampica" može da vam pomogne da shvatite ukoliko anskioznost preuzima kontrolu nad vašim životom, ali i šta možete da uradite kako biste sebi malo olakšali.

1. Vaša dnevna rutina je sve rigidnija

Naravno, određena rutina vam pomaže da ostanete organizovani i da efikasnije ispunjavate svoje ciljeve. Ali, ako primjećujete da vam je teško, gotovo nemoguće, da uvedete bilo kakve promjene u tu rutinu, to može biti znak da vas je anksioznost previše "uzela pod svoje".

"Anksioznost može da vas navede da se držite onoga što vam je najpoznatije", kaže psiholog Lora Rubin. Ona objašnjava da se to dešava zato što emocionalni dio mozga blokira neokorteks, "racionalniji" dio mozga i sprečava vas da dođete do alternativnih rešenja kada ste pod stresom.

Rješenje: Najbolji način da počnete da rešavate ovu situaciju je da vežbate da budete samosvjesniji, kaže psiholog Rubin. Razmislite o alternativnim rešenjima koja biste mogli da primijenite u sličnim situacijama u budućnosti. Počnite od malih ciljeva koji će vas dovesti do velikog cilja.

2. Za sve spremate najgori scenario

Malo planiranja unaprijed i razmišljanja o rešavanju problema može da vas poštedi stresa i drame, sve dok to radite umjereno. Sa druge strane, ukoliko pitanja "šta ako" počnu da zauzimaju dobar dio vaših misli, to samo pogoršava vašu anksioznost, kaže psiholog Kazan.

Na kraju, možete da počnete da osjećate kao da ništa ne možete da uradite ako niste prošli kroz najgori mogući scenario, tj. ako se niste pripremili za to. A opet, koliko god da planirate, nikada ne možete da budete sigurni da se neće desiti nešto nepredviđeno, pa ćete biti anksiozni kako god okrenete.

Rešenje: Primijetite kada "šta ako" pitanja počnu da se javljaju u vašim mislima i dajte sami sebi odgovor: "Ne znam šta će se desiti, vidjećemo".

Na ovaj način ćete, kaže psiholog Kazan, odgovoriti na anksiozne misli, a nećete ih "gurnuti dublje" u sebe.

3. Najmanje sitnice vas iznerviraju

"Kada ste nervozni, lako je da krivite bes zbog situacije ili osobe zbog koje se tako osjećate. Ali, iza svega toga može da se krije anksioznost", kaže psiholog Ketrin Mur.

Jer, anksioznost i bes uzrokuju odgovor u organizmu zbog kojeg se javljaju simptomi poput ubrzanog rada srca i napetih mišića, pa je lako zamijeniti jedno drugim.

Rješenje: Sledeći put kada vas uhvati nalet bijesa, zapitajte se koji eksterni faktori su doveli do toga i da li je anksioznost razlog za vaš "kratak fitilj", savjetuje psiholog Mur.

Ukoliko utvrdite da je anksioznost razlog, i shvatite da je to vaš odbrambeni mehanizam. Podsjetite sebe da ne morate da se ponašate u skladu sa osećanjima anksioznosti samo zbog toga što ih imate.

"Ukoliko prihvatite psihološke osjećaje anksioznosti kako se pojavljuju, ne osuđujete sebe zbog toga, povećaćete šanse da ostanete smireni".

4. Ramena i vrat su vam napeti

"Kao i sa drugim znacima, napetost ramena i vrata lako je prevideti kao simptom anksioznosti jer se to javlja i u raznim drugim slučajevima", kaže psiholog Long.

Anksioznost uzrokuje napetost mišića, što može da utiče na položaj držanja tijela. Ramena se blago podižu ka ušima, a vremenom, to može da uzrokuje bolove u ramenima i vratu, kao i glavobolju i spazam mišića.

Rješenje: Povremeno napravite tajm-aut da se istegnete ili, recimo, neka to bude prva stvar koju radite ujutru kada ustanete iz kreveta. Redovno istezanje mišića će vam pomoći da ublažite te simptome.

5. Apetit vam je slab

Preskakanje obroka može da postane sasvim normalna stvar kada vam je raspored zatrpan obavezama. Povećanje hormona stresa, kortizola, priprema tijelo za odbranu od stresa i smanjuje apetit.

"Možda ćete pomisliti da to samo trenutno niste gladni, ali u stvari anksioznost utiče na vas kada ste pod stresom i može da se desi da apetit nemate danima", kaže psiholog Mur.

Rješenje: Preskakanje ili odlaganje obroka može da napravi probleme sa nivoom šećera u krvi, a kada nivo šećera "šeta" gore-dole, još je teže da se izborite sa stresom. Ukoliko primjećujete da anksioznost utiče na vaš apetit, najbolje je da odredite tačno vrijeme kada ćete da jedete i da se tog rasporeda držite. Čak i kada niste gladni, pojedite barem malo u "zakazno" vrijeme.

6. Budite se usred noći

Buđenje nekoliko sati prije zvona alarma takođe može da bude znak anksioznosti. Možda razumijete da ste zbog nečega zabrinuti i da nešto preokupira vašu pažnju, ali nije lako da prihvatite činjenicu da je to možda nešto "krupnije".

Kada patite od anksioznosti, hormonalne i komponente neurotransmitera mogu da utiču na ciklus spavanja, tako da je organizam budan onda kada mu za to nije vrijeme.

Rješenje: Nemojte da ležite u krevetu duže od 30 minuta nakon buđenja, savjetuje psiholog Long, da ne biste navikli telo da tako reaguje kad god legnete. Ona savetuje da ustanete i da radite nešto što vas smiruje, što će vam skrenuti misli da onoga što vas brine. Možete da se blago istegnete, da dišete duboko, da slušate neku umirujuću muziku, dok opet ne zadrijemate.

7. Izbjegavate situacije u kojima se javlja anksioznost

Izbjegavanje je najskriveniji, najmanipulativniji znak od svih simptoma anksioznosti. Veoma je teško da primijetite da izbjegavate događaje koji vas čine anksioznim.

"Naš automatski odgovor na anksioznot je da pokušamo da je se rešimo i često racionalizujemo tako što objašnjavamo sebi da je sasvim OK da izbegnemo neku određenu situaciju", kaže psiholog Kazan.

Možda ćete ubijediti sebe da je u redu da ne odete na rođendan kolege s posla jer "niste raspoloženi". Možda ćete da odbijete sastanak sa nekim ubeđujući sebe da on ili ona nije vaš tip. Moguće je čak i da ćete da odbijete razgovor za posao govoreći sebi da "to nije za vas".

Izbjegavanje takvih situacija daje kratkotrajno olakšanje, ali što više izbjegavate takve situacije, to vaš život postaje jednoličniji, ograničeniji. Ako izbjegnete žurku jednom, veće su šanse da vam se ni sledeći put "neće ići", a na kraju ćete izbegavati sve žurke i sva društvena okupljanja.

Rješenje: Prije nego što počnete redom da odbijate pozive za druženja, zastanite na trenutak i zapitajte se zašto to radite. Da li iskreno niste zainteresovani za priliku koja vam se pruža ili vas to anksioznost pritiska da odbijete poziv?

Na kraju, imajte na umu da ne morate cijelog života da patite od hronične anksioznosti. Ako osjećate kao da ona redovno upravlja vašim životom, ne stidite se da potražite stručnu pomoć.

Sve vijesti