Jasim Ali Salim je uspješan trgovac iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, otac četvoro djece i vlasnik azila za divlje životinje. Pogledajte nevjerovatne fotografije ovog čovjeka i divljih zvijeri.
Na svom imanju u Ras al Kaimahu ima više od 20 vrsta različitih divljih životinja, ali velike mačke su njegova najveća strast, javlja hrvatski portal Net.hr.
Lavove, tigrove i pume počeo je da spasava iz različitih zooloških vrtova prije 18 godina. On ih se uopšte ne boji, a mnogi ga u šali nazivaju "šaptačem zvijerima".
Svoju ljubav prema životinjama rado otkriva na instagram profilu. Njegova omiljen lav ima izrazito svijetlu dlaku i plave oči. Jasim i plavooki lav su nerazdvojni. Na lava legne kao da je pitoma mačkica, a ne opasna životinja.
"Prije sam morao da vodim djecu u Dubai da bih im pokazao divlje životinje. Sada više ne moram, a otkako smo otvorili azil, više od 25.000 ljudi došlo je da posjetiti naš vrt", rekao je ranije ovaj trgovac.
Životinje koje završe u njegovom azilu, uglavnom su već pripitomljene, pa zato većina zvijeri, poput hijene i crnog pantera, ne može biti vraćena u divljinu.
Jasimova djeca uživaju u njegovom hobiju, ali je njima pristup divljim životinjama, bez njegovog nadzora, strogo zabranjen. Srećom, na ovom neobičnom imanju živi i malena šimpanza koja je prava maza.
Tokom vrućih dana, Jasim se kupa sa svojim lavovima i lavicama. On ih se uopšte ne plaši.
Pored divljih zvijeri, Jasimova druga velika strast su ptice grabljivce i konji, kako i dolikuje pravom Arapinu.
Jasim je veliki protivnik trgovine divljim životinjama. Njegov vrt imao je, kaže, dosta ponuda od preprodavaca, ali ih je sve odbio. "Međutim, prihvatiću svaku zlostavljanu ili zanemarivanu životinju. Ove ostale, ni po koju cijenu", kaže on.
Sve životinje na njegovom prđašnji vlasnici nabavili su na crnom tržištu. Kada su postale preveliki teret, one koje su imale sreće, završile su u Jasimovim rukama.
Kada nije sa svojom djecom, divljim životinjama ili na poslu, evo šta radi u društvu sa suprugom:
Azil finansira sam, iz vlastitih prihoda, a samo za životinjsku hranu godišnje izdvoji oko 90.000 dolara. U to nisu uračunati radnici parka, kojima je povjerio da brinu o životinjama dok njega nema.