Čurkin je naveo da je vazdušna kampanja koju je NATO sproveo 1999. bombardujući Srbiju zbog Kosova vrlo slična sadašnjoj situaciji
Američki i ruski stalni predstavnici pri UN su se opet oštro optuživali o Iraku i Kosovu na vanrednom sastanku SavJeta bezbIJednosti održanom u četvrtak uveče.
Šesti po redu vanredni sastanak SB zakazan zbog krize u Gruziji, prošao je kao i prethodnih pet - bez usvajanja rezolucije ili zajedničkog stava o kavkaskom konfliktu.
Sastanak je protekao u razmjeni oštrih riječi i međusobnim optužbama američkog i ruskog ambasadora, što predstavlja odraz rastućih tenzija između SAD i Rusije.
Američki predstavnik Alehandro Volf rekao je ruskom ambasadoru Vitaliju Čurkinu da je Rusija upotrijebila pretjeranu silu u kavkaskom konfliktu kao i da su njene prijetnje upotrebom sile neprimjerene, kao i opravdanja za napad.
S druge strane, Čurkin je ocijenio da su Volfove optužbe licemjerne, navodeći kao primjer invaziju na Irak u martu 2003. godine kojoj se Rusija snažno protivila, a koju su SAD opravdale postojanjem nukleranog oružja u toj zemlji.
Čurkin je takođe naveo da je vazdušna kampanja koju je NATO sproveo 1999. godine bombardujući Srbiju zbog Kosova vrlo slična sadašnjoj situaciji.
On je uporedio rusko priznavanje nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije, sa priznavanjem nezavisnosti Kosova u februaru 2008. godine koju je podržao Zapad.
Čurkin je naveo da se pri donošenju odluke o priznanju nezavisnosti Osetije i Abhazije, Rusija oslanjala na Povelju UN i druge dokumente međunarodnog prava.
"U skladu s tom dekalaracijom, svaka država obavezna je da se uzdržava od bilo kakvih nasilnih aktivnosti, koje narode lišavaju njihovog prava na samoopredjeljenje, slobodu i nezavisnost, da poštuju u svojim aktivnostima princip ravnopravnosti i samoopredjeljenja naroda i da imaju vlade koje predstavljaju cjelokupan narod koji živi na datoj teritoriji", rekao je Čurkin.
Prema njegovim riječima, "nema nikakve sumnje" da režim gruzijskog predsjednika Mihaila Sakašvlija nikako ne odgovara tim visokim standardima međunarodne zajednice.
Čurkin je pročitao ukaze predsjednika Rusije Dmitrija Medvedeva o priznanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije od 26. avgusta, istovremeno zahvaljujući gruzijskom ambasadoru pri UN Irakliju Alasaniji što je tražio otvorenu sjednicu jer to omogucava da se ukazi Medvedeva predstave ne samo članicama SB UN, nego i svim članicama međunarodne zajednice.
Ruski ambasador pri Svjetskoj organizaciji je, istovremeno, rekao da zasijedanje SB UN o Gruziji bez učešća predstavnika Abhazije i Južne Osetije ne može da se smatra punovažnim i izrazio nadu da će uskoro članice Savjeta imati priliku "najzad i njih da čuju".
Većina članica Savjeta bezbijednosti, međutim, nisu imale razumijevanja za rusku akciju na Kavkazu.
Jedino je ambasador Južne Afrike Dumisani Kumalo podržao Rusiju po pitanju pozivanja predstavnika Južne Osetije i Abhazije koji su zatražili odobrenje da se obrate pred članicama Savjeta.
Međutim, SB je odbio zahtjeve predstavnika tih gruzijskih separatističkih regiona, koje je Rusija u utorak priznala kao nezavisne države, da prisustvuju sastanku.
Kineska delegacija, ruski tradicionalni saveznik u Savjetu bezbijednosti, nije se izjasnila, što su zapadne diplomate ocijenile kao poraz Rusije i dokaz da ona ne uživa nikakvu podršku u Savjetu.
Prema izvještaju ruske državne agencije iz Njujorka, predstavnik Francuske Žan-Pjer Lakrua predložio je upućivanje u Gruziju i Južnu Osetiju misiju UN za utvrđivanje činjenica, a njegov predlog podržao je i Vulf.
"Neophodno je analizirati humanitarnu situaciju u regionu", rekao je Vulf, dodajući da je tamo "prisutna humanitarna katastrofa".
Gruzijski parlament je na vanrednoj sjednici održanoj u četvrtak uveče jednoglasno usvojio dokument pod nazivom "U vezi sa okupacijom teritorije Gruzije od strane Ruske Federacije", u kom se Abhazija i Južna Osetija proglašavaju okupiranim teritorijama, a ruske mirovna snage okupacionim oružanim formacijama.
Gruzijska skupština naložila je izvršnoj vlasti Gruzije da raskine diplomatske odnose sa Rusijom, prenio je Itar-Tass iz Tbilisija.
Iz Vašingtona su stigle i prve reakcije na intervju koji je ruski premijer Vladimir Putin dao Si-En-Enu (CNN).
Portparol Bijele kuće Dejna Perino izjavila je da su Putinove tvrdnje da je neko iz Sjedinjenih Američkih Država provocirao sukob u Južnoj Osetiji "očita laž".
Izgleda da su ga zvaničnici odbrane koji su rekli da je to istina stvarno "loše savjetovali", dodala je Perino.
Kako je preneo Rojters, Perino je takođe naglasila da je Rusija u nekoliko rezolucija Savjeta bezbijednosti UN priznala teritorijalni integritet Gruzije.
Ruski premijer Vladimir Putin je u intervjuu iznio sumnju da je konflikt Gruzije sa otcijepljenom autonomnom oblašću Južnom Osetijom posebno izazvan da bi se stvorila prednost za jednog od pretendenata na mjesto predsjednika SAD.
Američki Stejt dipartment je okarakterisao Putinove riječi kao "smiješne",
Rusija "mora prestati da okrivljuje druge za agresiju koju je izvela protiv svog susjeda", zaključio je portparol Stejt departmenta Robert Vud.
(agencije/MONDO/Na slici: Južna Osetija opustošena ratom)