Predsjedništvo EU i generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer "snažno" su osudili Moskvu zbog priznavanja Južne Osetije i Abhazije
Zapadne zemlje i u srijedu su nastavile da upućuju oštre kritike Rusiji posle odluke da prizna nezavisnost Južne Osetije i Abhazije.
Evropska komisija "snažno" osuđuje odluku Rusije da prizna nezavisnost Južne Osetije i Abhazije jer je to u suprotnosti sa očuvanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Gruzije, kojoj je Evropska unija "snažno privržena", izjavio je u Briselu portparol EK Piter Pauer.
"Evropska komisija u potpunosti podržava i dijeli stav predsjedništva EU u kojem se snažno osuđuje odluka ruskih vlasti da priznaju Južnu Osetiju i Abhaziju", izjavio je Pauer.
"To je u suprotnosti s teritorijalnim integretitetom i suverenitetom Gruzije. (...) Taj integritet je nešto čemu je EU snažno privržena", naglasio je portparol EK.
Predsjedništvo EU i generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer takođe su "snažno" osudili Moskvu zbog priznavanja Južne Osetije i Abhazije.
Shefer je u ime NATO-a odbacio tu odluku i izjavio da se radi o "direktnom kršenju mnogobrojnih rezolucija Savjeta bezbjednosti UN o teritorijalnom integritetu Gruzije".
Shefer je istakao da NATO "čvrsto" podržava suverenitet i teritorijalni integritet Gruzije i da traži od Rusije da učini to isto.
Istovremeno ambasadori zapadnih država pri UN ocjenili su da odluka Moskve da prizna nezavisnost gruzijskim pokrajinama podriva napore Savjeta bezbjednosti UN za rješavanje krize na tom području.
"Imamo napredak, ali iskreno, teritorijalni integritet Gruzije bio je ključni element, a ova akcija Rusije postavila je veliku prepreku postizanju zajedničkog stava u Savjetu bezbednosti", izjavio je novinarima britanski ambasador pri UN Džon Sojers.
Zamjenik francuskog ambasadora Žan-Pjer Lakroa ocjenio je da je odluka Rusije "dramatično promjenila" ranije odluke Savjeta bezbjednosti.
"Ovo je očigledno dalekosežna odluka koja će imate veoma široke reperkusije, čak i gledano van konteksta same situacije u Gruziji", izjavio je Lakroa.
Sojers i Lakroa zajednički su ocjenili da je odluka Moskve u suprotnosti sa ranijim francuskim prijedlogom od šest tačaka kojim se poziva na dijalog o statusu Južne Osetije i Abhazije.
Gruzijski ambasador pri UN Irakli Alasania odbacio je mogućnost bilo kakvih zvaničnih pregovora između Moskve i Tbilisija, dodajući da je to sada nemoguće sve dok traje okupacija Gruzije.
Stalni predstavnik Rusije pri UN Vitalij Čurkin obavijestio je generalnog sekretara UN Ban Ki Muna o priznanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije i predao mu ukaz Dmitrija Medvedeva, javili su ruski mediji iz sjedišta Svjetske organizacije.
Prije nego je dobio dokument od Čurkina Ban je izrazio zabrinutost zbog odluke ruskih vlasti ocjenjujući da bi to moglo da zakomplikuje napore da se kriza na Kavkazu riješi, jer će se osjetiti posljedice po bezbjednost tog regiona.
Čurkin je novinarima u Njujorku ipak rekao da Abhazija i Južna Osetija mogu da se obrate UN sa molbom za prijem u Svjetsku organizaciju.
"Mislim da će oni to uraditi", rekao je on, ne želeći da govori koje bi zemlje poslije Rusije mogle da priznaju nezavisnost otcjepljenih gruzijskih autonomija.
Čurkin je predao ukaz ruskog predsjednika dežurnom službeniku Sekretarijata, izvjestila je agencija Itar-Tass, navodeći da je o tome Čurkin razgovarao i sa generalnim sekretarom UN Ban Ki Munom.
Šef ruske misije pri UN nije želio da otkrije sadržaj razgovora, koji je nazvao povjerljivim.
Vašington: Uticaj Kosova na gruzijsku krizu
U Vašingtonu se o Srbiji razmišlja velikim dijelom u kontekstu Rusije i nakon gruzijske krize stvari izgledaju još gore, ocijenio je američki spoljnopolitički komentartor Luelin King.
King koji radi i kao voditelj televizijskog programa "Hronika Bijele kuće", izjavio je za program Glasa Amerike (VOA) na srpskom jeziku da američka administracija ne shvata kakvu je štetu pričinila odnosima sa Moskvom brzim priznavanjem nezavisnosti Kosova, dok na drugoj strani pokazuje gotovu slijepu lojalnost gruzijskoj vladi.
"Male zemlje često smatraju da ako SAD pokažu zainteresovanost za njih, da će ih automatski i vojno zaštititi, što je iluzija jer SAD neće ući u rat s Rusijom zbog Gruzije", smatra King.
Na pitanje da li će doći do značajnije promjene američke politike prema Rusiji poslije gruzijske intervencije, ili će glavni spoljnopolitički fokus Vašington ostati Irak i Avganistan, King je odgovorio da je Rusija trenutno u žiži, ali da glavna pitanja ostaju Avganistan i islamističke aktivnosti koje se šire u Pakistanu, dok je Irak i dalje nepoznanica.
"Ako Obama postane predsuednik SAD, mislim da bi on imao nešto pomirljiviji pristup prema tom pitanju, posebno u pogledu odnosa sa Rusijom. Mislim da će te dvije zemlje morati da pronađu zajednički teren gdje se ne takmiče, već gdje bi sarađivale, u borbi protiv terorizma, energetskim i ekološkim pitanja", kazao je King.
On je dodao da bi, ukoliko Džon Mekejn postane novi predsjednik, vjerovatno zauzeo oštriji stav i prema Rusiji i prema bliskoistočnim pitanjima.
(MONDO)