U ruskim elitama raste strah zbog širenja ovlašćenja Federalne službe bezbjednosti, dok rat u Ukrajini sve više opterećuje društvo i ekonomiju
Sve veći broj pripadnika ruske elite strahuje da je Federalna služba bezbjednosti (FSB) izmakla kontroli, dok predsjednik Vladimir Putin toj službi sve više povjerava zadatak očuvanja vlasti u trenutku rastućeg nezadovoljstva zbog rata u Ukrajini.
Prema tvrdnjama izvora bliskih Kremlju, najnoviji primjer sve intenzivnije represije predstavlja optužnica za terorizam protiv milijardera i suosnivača Telegrama Pavela Durova.
Iako je Putin godinama održavao ravnotežu između tvrdolinijaša iz bezbjednosnog aparata i zvaničnika zaduženih za ekonomiju, izvori tvrde da se ruski predsjednik sada sve više priklanja zagovornicima strože kontrole društva i privrede.
„FSB je postao kompanija koja upravlja zemljom“, ocijenio je politički analitičar Andrej Kolesnikov.
Prema njegovim riječima, politička administracija, Ministarstvo spoljnih poslova i ekonomski blok vlasti sve više se svode na sprovođenje odluka koje dolaze iz perspektive bezbjednosnih službi.
Putin sve više vjeruje FSB-u
Putin, nekadašnji agent KGB-a i direktor FSB-a, sve se više oslanja na bezbjednosni aparat kako bi učvrstio vlast dok posljedice rata postaju sve vidljivije građanima.
Ukrajinski napadi na ruske rafinerije, fabrike odbrambene industrije i logističke centre sve češće dopiru duboko u Rusiju, dok se ruska ekonomija suočava sa pritiskom ogromne državne potrošnje, visokih kamatnih stopa i slabog privrednog rasta.
Prema podacima moskovskog Levada centra, 50 odsto ispitanika u julu smatralo je da Rusija uspješno napreduje u ratu, što je pad od 19 procentnih poena u odnosu na isti period prošle godine.
Posebno se izdvaja Druga služba FSB-a, zadužena za borbu protiv terorizma i zaštitu političkog poretka. Prema izvorima, toj službi su praktično „odriješene ruke“ da istražuje gotovo bilo koga, uz malo kontrole.
Upravo se ta služba, prema navodima izvora, povezuje i sa pokušajima da se Pavel Durov optuži za terorizam, u okviru šireg pritiska na Telegram.
Durov je odbacio optužbe, tvrdeći da ga je Rusija proglasila teroristom zbog njegovog odbijanja zahtjeva za masovnim nadzorom i cenzurom.
Na meti i kritičari vlasti
Represija se, prema navodima izvora, ne odnosi samo na političke protivnike. Na meti istražitelja i tužilaca našli su se i biznismeni, naučnici, umjetnici i drugi pripadnici društvene elite.
Bivši prokremaljski bloger Ilja Remeslo, koji je kasnije postao kritičar Putina, poslat je u psihijatrijsku ustanovu nakon hapšenja zbog optužbi za širenje „lažnih vijesti“ o ruskoj vojsci.
Antiratni političar Boris Nadeždin, kojem nije bilo dozvoljeno da se kandiduje protiv Putina na izborima 2024. godine, osuđen je zbog „ekstremizma“ nakon što je objavio fotografiju preminulog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog. On je nedavno objavio da je pobjegao u Francusku nakon što je proglašen „stranim agentom“.
Kontrola se proširila i na kulturne i naučne krugove. Prema navodima izvora, FSB vodi postupke protiv istraživača zbog navodne „izdaje“, dok postoje i nezvanične liste umjetnika koji se smatraju nedovoljno patriotski nastrojenim.
„Niko ne zna po koga će sljedećeg doći“
Rastuća represija, prema ocjenama pojedinih analitičara, počinje da stvara strah čak i među ljudima bliskim vlasti.
„Suštinski problem je osjećaj da je rusko rukovodstvo izgubilo dodir sa stvarnošću“, navela je Tatjana Stanovaja iz Carnegie Russia Eurasia Centra, dodajući da je Putinova opsjednutost potčinjavanjem Ukrajine otežala efikasno upravljanje zemljom.
Sociološkinja Ela Panejah ocijenila je da se atmosfera straha širi i među elitama i među srednjom klasom.
„Ljudi su svi uplašeni, jer niko ne zna po koga će sljedećeg doći“, rekla je ona.