Iako ne postoji zvanična informacija o nasledniku ruskog predsjednika Vladimira Putina, analitičari već godinama spekulišu o užem krugu potencijalnih kandidata iz vrha ruske vlasti.
Iako ne postoje pouzdane informacije o tome ko bi jednog dana mogao da naslijedi ruskog predsjednika Vladimira Putina, u političkim i stručnim krugovima već godinama se govori o užem krugu mogućih kandidata, ocijenila je poljska publicistkinja i stručnjakinja za Rusiju Ana Labuševska.
U razgovoru za poljski list Fakt, ona navodi da Putin i dalje čvrsto kontroliše ključne poluge vlasti, ali da analitičari sve više pažnje posvećuju visokim funkcionerima iz drugog i trećeg ešalona vlasti.
Među imenima koja se najčešće pominju nalazi se Aleksej Djumin, pripadnik kruga takozvanih „silovika“, blisko povezanih sa bezbjednosnim strukturama.
Labuševska smatra da u ruskom državnom vrhu postoji i grupa koja zagovara očuvanje sadašnjeg sistema, u kojem bi ključne funkcije ostale u rukama ljudi bliskih Putinu.
Prema njenim riječima, Putin nema interes da javno odredi svog nasljednika, jer bi to moglo da naruši ravnotežu unutar političke elite i promijeni odnose moći u vrhu države. Podsjeća i da su mu ustavne izmjene omogućile da učvrsti svoju političku poziciju.
Kao jednu od važnijih figura u Kremlju izdvaja Sergeja Kirijenka, koji je zadužen za politički blok administracije i, kako navodi, ima ključnu ulogu u održavanju stabilnosti sistema.
Na kraju zaključuje da, bez obzira na to ko jednog dana bude naslijedio Putina, ključni interesi političke i poslovne elite u Rusiji vjerovatno neće biti značajnije promijenjeni, dok bi najveći izazov mogli predstavljati eventualni unutrašnji sukobi oko pitanja nasljeđivanja vlasti, piše Fakt.