Primirje Izraela i Libana stupilo je na snagu uz znakove krhkosti. Napadi su trajali do samog početka dogovora, a ključna prepreka ostaje prisustvo izraelske vojske na jugu.
Primirje između Izraela i Libana stupilo je na snagu u ponoć po lokalnom vremenu, ali sprovođenje dogovora već na samom početku pokazuje znakove krhkosti. Borci Hezbolaha nastavili su da ispaljuju rakete prema sjeveru Izraela sve do neposredno pred početak primirja, dok je izraelsko granatiranje libanskih sela, prema dostupnim informacijama, trajalo još oko pola sata nakon toga.
Uprkos napetom početku, međunarodni posrednici polažu nade u ovaj dogovor, koji je iniciran uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kao mogući temelj za širi mirovni sporazum između dvije države koje nemaju uspostavljene diplomatske odnose, prenosi BBC.
Nepomirljive strane
Predsjednik Donald Tramp pozvao je lidere Izraela i Libana u Belu kuću na, kako je naveo, "prve značajne razgovore" između dvije zemlje u više od četrdeset godina.
Ipak, ključna prepreka ostaje pitanje vojnog prisustva. Izrael insistira na tome da se njegove snage neće povući iz južnog Libana, gde, prema riječima premijera, uspostavlja tzv. "bezbednosnu zonu" u dubini od oko deset kilometara od granice.
S druge strane, Hezbolah je dao do znanja da će se pridržavati primirja, ali istovremeno naglašava da kontinuirano izraelsko prisustvo na libanskoj teritoriji daje Libancima pravo na otpor. Takav stav mogao bi dodatno da zakomplikuje ionako osjetljivu situaciju i dovede u pitanje dugoročnu održivost primirja.