Sukob između SAD-a i Irana sve je izvjesniji, dok Trampova kombinacija diplomatskog pritiska i masovnog gomilanja vojne sile prijeti da destabilizuje Bliski istok i utiče na međunarodnu bezbjednost.
Trampova administracija bliža je velikom ratu na Bliskom istoku nego što većina Amerikanaca shvata, a sukob bi mogao početi vrlo brzo. Američka vojna operacija u Iranu vjerovatno bi bila masovna kampanja koja bi trajala nedeljama i više bi ličila na pravi rat nego na prošlomjesečnu preciznu operaciju u Venecueli.
Šta je u igri?
Izvori napominju da bi se vjerovatno radilo o zajedničkoj američko-izraelskoj kampanji znatno šireg obima i opasnijoj po tamošnji režim od dvanaestodnevnog rata pod vođstvom Izraela prošlog juna, kojem su se SAD na kraju pridružile kako bi uništile iranska podzemna nuklearna postrojenja.
Takav rat imao bi dramatične posledice za cijelu regiju i ogromne implikacije za preostale tri godine Trampovog predsjedničkog mandata. S obzirom na to da su pažnju Kongresa i javnosti zaokupile druge teme, gotovo da i nema javne rasprave o tome šta bi mogla biti najznačajnija američka vojna intervencija na Bliskom istoku u poslednjih desetak godina.
Dvostruki pristup
Tramp je početkom januara bio na korak do napada na Iran zbog režimskog krvavog gušenja protesta u kojem je ubijeno na hiljade ljudi. Ali kada je taj trenutak prošao, administracija se prebacila na dvostruki pristup - nuklearne pregovore uz istovremeno masovno gomilanje vojne sile.
Odgodom i dovođenjem toliko vojne sile, Tramp je podigao uloge i očekivanja o tome kako bi operacija izgledala ako dogovor ne uspije. A trenutno se dogovor ne čini vjerovatnim.
Pregovori u Ženevi bez većeg pomaka
Savetnici američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner i Stiv Vitkof, sastali su se u Ženevi sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem. Razgovori su trajali tri sata. Obostrano nakon sastanka poručili su da je ostvaren "napredak", ali razlike su i dalje velike, a američki zvaničnici, kako piše Aksoz, a prenosi Index, nisu optimistični kada je riječ o mogućnosti njihovog brzog prevazilaženja.
"Postoje crvene linije koje Iran ne želi da prizna"
Američki potpredsjednik Dž. D. Vens rekao je da su razgovori "u nekim aspektima prošli dobro", ali da je "u drugim bilo vrlo jasno da je predsjednik postavio neke crvene linije koje Iranci zasad nisu spremni da priznaju i da na njima rade".
Vens je pritom jasno dao do znanja da, iako Tramp želi da postigne dogovor, mogao bi zaključiti da je diplomatija "dosegla svoj prirodni kraj".
Američka armija raste iz dana u dan
U međuvremenu, američko vojno prisustvo u regionu dodatno je ojačano. Trampova armija sada uključuje dva nosača aviona, dvanaest ratnih brodova, stotine borbenih aviona i više sistema protivvazdušne odbrane. Dio te vojne sile još je na putu prema Bliskom istoku.
Više od 150 američkih vojnih teretnih letova prebacilo je u region sisteme naoružanja i municiju. Samo u poslednja 24 sata dodatnih 50 borbenih aviona: F-35, F-22 i F-16, upućeno je prema tom području.
Additional footage showing the arrival of 6 F-22 Raptors at RAF Lakenheath in Suffolk, England, with additional Raptors from the 1st Fighter Wing expected to depart soon from Langley Air Force Base, Virginia bound for Lakenheath. Once in Europe, all twelve of the F-22s are…pic.twitter.com/72UICEEvSr
— OSINTdefender (@sentdefender)February 17, 2026
"Šef gubi strpljenje"
Zastoj sa Iranom traje toliko dugo da su mnogi Amerikanci, postali gotovo ravnodušni. Ali rat bi, upozoravaju, mogao izbiti prije i biti mnogo veći nego što većina javnosti očekuje.
Trampovo istovremeno vojno i retoričko zaoštravanje situacije otežava mu povlačenje bez značajnih ustupaka Irana u vezi sa njegovim nuklearnim programom. Njegovi savjetnici raspoređivanje toliko vojnog potencijala ne doživljavaju kao blef.
"Sa Trampom je sve moguće. Ali svi znakovi upućuju na to da će povući okidač ako pregovori propadnu", navodi Aksoz.
Prema informacijama koje su dva izraelska zvaničnika dali, izraelska vlada, koja zagovara maksimalistički scenario usmjeren ne samo na iranski nuklearni i raketni program već i na promjenu režima, priprema se za mogućnost rata u roku od nekoliko dana.
Neki američki izvori rekli su za Aksoz da bi SAD-u moglo trebati više vremena. Republikanski senator Lindzi Gram izjavio je da bi do udara moglo doći za nekoliko nedelja. Ali drugi smatraju da bi vremenski okvir mogao biti i kraći.
"Šef gubi strpljenje. Neki oko njega ga upozoravaju da ne ide u rat sa Iranom, ali mislim da postoji 90 posto šanse da ćemo u narednih nekoliko nedelja vidjeti kinetičku akciju“, rekao je jedan Trampov savetnik.
Rat bliže nego diplomatski proboj
Američki zvaničnici poručili su nakon jučerašnjeg sastanka da Iran u roku od dvije nedelje mora dostaviti detaljan predlog.
Aksoz podsjeća da je 19. juna prošle godine Bijela kuća takođe postavila dvonedeljni rok u kojem je Tramp trebao odlučiti da li će nastaviti pregovore ili narediti napade. Tri dana kasnije pokrenuo je operaciju "Midnajt Hamer", u kojoj su žestoko napadnuta iranska nuklearna postrojenja.
Za sada, nema naznaka da je diplomatski proboj sa Iranom na vidiku. Ali sve je više pokazatelja da bi rat mogao biti neizbježan.