Takođe, očekuje se da će francuski predsjednik Emanuel Makron zatražiti aktivaciju Instrumenta protiv prisile, koji omogućava EU da uzvrati trećim zemljama koje vrše ekonomski pritisak na njene članice kako bi promijenile svoje politike.
U Briselu je u toku hitan sastanak evropskih ambasadora na kojem se raspravlja o mogućem odgovoru Evropske unije na najavljene američke carine koje je uveo Donald Tramp. Prema pisanju lista Financial Times, na stolu se nalaze nekoliko opcija, ali konačna odluka još nije donijeta.
Jedna od glavnih mjera o kojima se diskutuje jeste uvođenje carina na američke proizvode u vrijednosti od 93 milijarde evra. Ovaj paket kontramera bio je privremeno obustavljen u avgustu prošle godine nakon postignutog trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama. Suspenzija traje šest mjeseci i ističe narednog mjeseca, osim ako Evropska komisija ne odluči da je produži.
Kao druga mogućnost pominje se ograničavanje pristupa američkim kompanijama tržištu Evropske unije. Takođe, očekuje se da će francuski predsjednik Emanuel Makron zatražiti aktivaciju Instrumenta protiv prisile, koji omogućava EU da uzvrati trećim zemljama koje vrše ekonomski pritisak na njene članice kako bi promijenile svoje politike.
Zaključci sastanka ambasadora još uvijek nisu objavljeni, prenosi Index.
U međuvremenu, britanski premijer Kir Starmer obavio je niz hitnih telefonskih razgovora sa Donaldom Trampom i evropskim liderima, pokušavajući da ublaži novu krizu nastalu zbog prijetnji carinama. Starmer je Trampu direktno poručio da je uvođenje kaznenih nameta saveznicima zbog njihove uloge u NATO potpuno pogrešan potez, naglasivši da je bezbjednost na sjeveru zajednički prioritet saveza, a ne povod za trgovinski rat.
Prije razgovora sa Belom kućom, Starmer je usaglasio stavove sa danskom premijerkom Metom Frederiksen, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i šefom NATO Markom Ruteom. On je potvrdio da London ostaje pri stavu da je suverenitet nad Grenlandom isključivo pitanje Danske i lokalnog stanovništva.
Premijer Kanade Mark Kerni također je poručio da Kanada podržava principe suvereniteta i teritorijalnog integriteta, uključujući Grenland i Kraljevinu Dansku. „O budućnosti Grenlanda odlučuju isključivo Grenland i Danska“, istakao je Kerni, dodavši da je bezbjednost Arktika ključna za NATO i da Kanada značajno povećava svoju prisutnost u tom regionu.
Danska premijerka Meta Frederiksen opisala je situaciju kao „duboko ozbiljnu“, navodeći da američki predsjednik prijeti saveznicima trgovinskim ratom. Istakla je da Danska i Evropa ne mogu da ustuknu i da ne dozvoljavaju ucjene, naglasivši da je poruka iz evropskih prestonica jasna. Frederiksen je dodala da nema želju za eskalacijom, ali je upozorila da ovakva situacija pogoduje Rusiji, te je zahvalila na podršci evropskih lidera.
„Moramo pokazati od čega smo sačinjeni, a mislim da Evropa upravo to sada i radi“, zaključila je Frederiksen.