Dok Danska strahuje od Trampovih pretenzija na Grenland, u Norveškoj raste zabrinutost da bi Rusija mogla iskoristiti krizu i usmjeriti pažnju na strateški važan Svalbard.
Dok se Danska muči sa Trampovim pretenzijama na Grenland, u Norveškoj se već danima raspravlja o strateškom značaju svalbardskog arhipelaga. Međutim, prijetnjom se ne smatra Amerika, već Rusija, koja u rudarskom naselju Barencburg ima svoje uporište na norveškom ostrvlju u Arktičkom okeanu.
Norveški Institut Fridtjofa Nansena, koji se bavi međunarodnom politikom u oblasti zaštite životne sredine, klime i energetike, kao i biodiverziteta Arktika, sazvao je u četvrtak konferenciju o tome šta Danska i Evropa mogu da učine kako bi zaustavile Trampa i kolika je vjerovatnoća vojne invazije na Grenland. Učesnici konferencije nisu bili pretjerano optimistični. Direktor instituta Iver Nojman vjeruje da će Tramp anektirati Grenland: "Tramp nema ni trunku diplomatske vještine. Razmišlja kao magnat nekretnina i stalno traži nove ljude kojima će oderati kožu."
Nojman takođe smatra da Tramp ne može sebi da priušti gubitak obraza nakon što je Grenland pretvorio u ogroman problem: "Pokret MAGA traži i očekuje nasilnika i snažnog muškarca kao vođu. Tramp nema izlaza. Treba biti spreman na najgore."
Ruska prijetnja Svalbardu
Iako se na konferenciji nije raspravljalo o američkim pretenzijama na Svalbard, reči pojedinih lidera odjeknule su u kontekstu da bi Trampov interes za Grenland mogao da podstakne Vladimira Putina da posegne za norveškim ostrvljem. Nojman je rekao da ruskom predsjedniku odgovara da tri svjetske sile, Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija, podijele svijet na interesne sfere.
Ni šef istraživanja Instituta Fridtjofa Nansena, Andreas Esthagen, ne vjeruje da je Tramp zainteresovan za Svalbard, ali strahuje da će Putin usmjeriti pažnju ka norveškim arktičkim ostrvima. "Svalbard je tempirana bomba koja možda neće odmah eksplodirati, ali bi mogla ako situacija na Grenlandu eskalira. Ako se transatlantske bezbjednosne garancije dodatno pogoršaju, odnosno ako se pokaže da nam SAD neće priteći u pomoć, Evropa neće imati dovoljno kapaciteta za odbranu", rekao je Esthagen za norveški list Dagbladet.
Dok se u Norveškoj zasad samo raspravlja o prijetnjama suverenitetu na Arktiku, u Danskoj se ozbiljno strahuje od američke aneksije Grenlanda. Sastanak danskog ministra spoljnih poslova Larsa Leke Rasmusena i grenlandske ministarke spoljnih poslova Vivian Motsfelt sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom u srijedu u Vašingtonu donio je nove tenzije.
Dogovoreno osnivanje "radne grupe"
Dogovoreno je formiranje zajedničke "radne grupe" koja bi trebalo da pronađe rješenje za američke "bezbjednosne zabrinutosti", a istovremeno sačuva danski suverenitet nad najvećim ostrvom na svijetu. Međutim, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit izjavila je da je zadatak "radne grupe" tehnička rasprava o "američkom preuzimanju Grenlanda".
"Nismo dogovorili nikakvu tehničku radnu grupu koja bi razmatrala kako SAD može da zauzme Grenland. Radna grupa mora da ispita da li je uopšte moguće ispuniti američke zahtjeve bez narušavanja danskog suvereniteta", rekao je Rasmusen za dansku televiziju TV2. Pored diplomatskih aktivnosti, Danska pokušava makar simbolično da pruži otpor Trampovim pretenzijama, pa je u četvrtak na palati Kristijansborg u Kopenhagenu, sjedištu parlamenta, vlade i Vrhovnog suda, istaknuta grenlandska zastava.
Danski mediji objavljuju emotivne poruke građana koji zahtijevaju zaštitu suvereniteta i izražavaju prezir prema Trampovoj administraciji. Javljaju se i razočarani danski vojnici koji su, rame uz rame sa američkim saborcima i uz velike žrtve, učestvovali u intervencijama u Iraku i Avganistanu. Bilo je i poziva da se Danska povuče iz kvalifikacija za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine u SAD-u.
Strah i neizvjesnost na Grenlandu
Aja Čemnic, jedna od dvije grenlandske poslanice u danskom parlamentu, izabrana sa liste socijaldemokratske stranke Inuit Ataqatigiit, govorila je za danske medije o zabrinutosti i neizvjesnosti u svojoj državi.
"Ljudi dolaze na posao plačući, djeca u školama govore o aneksiji, stariji ne mogu da spavaju. Vidimo znake destabilizacije grenlandskog društva. To stvara ogromnu količinu neizvjesnosti. I poslovna zajednica na Grenlandu je pogođena i djelimično paralizovana neizvjesnom budućnošću. Teško je pokretati nove projekte kada ne znaš šta te čeka", rekla je Čemnic.