Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da smatra kako je mandat predsjednika Venecuele Nikolasa Madura završen, ali je odbacio mogućnost neposrednog rata. Iako američka vojska pojačava prisustvo u regionu i izvodi akcije protiv brodova umiješanih u šverc droge.
Trampova izjava da su Nikolasu Maduru dani u Venecueli odbrojani bila je jasan pokazatelj mogućih sledećih poteza Vašingtona u regionu. Kada je direktno upitan da li Sjedinjene Države namjeravaju da objave rat Venecueli, Tramp je kratko odgovorio:
"Sumnjam. Ne mislim tako." Međutim, kada je upitan da li je, po njegovom mišljenju, Madurov predsjednički mandat završen, odgovorio je: "Rekao bih da. Mislim da jeste."
Tramp je izgleda odbacio neke od nedavnih izvještaja da se američka vojska sprema da napadne vojne ciljeve u Venecueli povezane sa narko-kartelima i da bi takve operacije mogle uslijediti u narednim danima, iako nije u potpunosti isključio tu mogućnost. "Ne bih rekao da bih to uradio. Neću vam reći šta ću uraditi sa Venecuelom", rekao je.
Rast tenzija između SAD i Venecuele
Od avgusta je došlo do oštrog zaoštravanja odnosa između Vašingtona i Karakasa. Trampova administracija udvostručila je nagradu za informacije koje vode do hapšenja Madura, podižući je na 50 miliona dolara zbog optužbi za trgovinu drogom, i istovremeno je poslala amfibijsku borbenu grupu spremnu za raspoređivanje u Karipsko more u okviru takozvane "operacije protiv narkoterorizma".
U poslednjih nekoliko dana američko prisustvo u regionu dodatno je pojačano dolaskom kompletne udarne grupe nosača aviona na Karibe. Prema objavljenim izvještajima, američke snage su već izvele 15 napada na brodove za koje se sumnja da prevoze drogu u rejonu Kariba i istočnog Pacifika, pri čemu je poginulo 61 lice.
Najnoviju akciju, o kojoj je 2. novembra govorio ministar odbrane Pit Hegset, nazvao je direktnom operacijom protiv plovila za koje obavještajne službe veruju da su umiješane u šverc. "Taj brod, kao i svaki drugi, bio je našim obavještajnim službama identifikovan kao umiješan u ilegalni šverc droga, kretao se poznatom rutom i prevozio drogu", rekao je Hegset.
Tokom te akcije, prema njegovim riječima, na brodu su se nalazile tri osobe koje su navodno pripadale narkoterorističkim grupama. Sve tri su ubijene, a nijedan pripadnik američkih snaga nije povrijeđen.
"Ovi narkoteroristi dovode drogu na naše obale kako bi otrovali Amerikance i to neće proći. Ministarstvo će se sa njima obračunati upravo onako kako smo se obračunali sa Al Kaidom. Nastavićemo da ih pratimo, mapiramo, lovimo i ubijamo", izjavio je Hegset.
Znaci moguće američke intervencije
I pored Trampovih nastojanja da zadrži neodređenost oko svog stava, svakodnevno se pojavljuju novi pokazatelji koji upućuju na mogućnost neposrednih američkih operacija protiv Venecuele. Rojters je 2. novembra objavio da američke snage nadograđuju i obnavljaju objekte u vojnoj bazi u Portoriku, koja se nalazi relativno blizu Venecuele.
Agencija navodi da je dobila satelitske snimke koji pokazuju radove na bazi Roosevelt Roads, ranije korišćenoj u vojne svrhe. Takođe je izvešteno da SAD grade kapacitete i na civilnim aerodromima u Portoriku i na ostrvu Sent Kros, na Američkim Devičanskim ostrvima, udaljenim oko 500 kilometara od obala Venecuele.
Karakas se priprema za mogući napad. Venecuela već sprovodi odbrambene pripreme, uvodi mere decentralizacije snaga i održava vojne vežbe s ciljem smanjenja ranjivosti kritične infrastrukture.
S druge strane, američka strategija pritiska i promjena režima evidentna je iz Trampovih izjava. Međutim, to ne podrazumjieva nužno neposrednu kopnenu invaziju na glavni grad. Svaka potencijalna akcija protiv Venecuele vjerovatno bi bila ograničena i osmišljena tako da oslabi Madurovu poziciju, umjesto da ga odmah svrgne.
Ekonomija i energija u središtu interesa
Jedan od ključnih motiva koji stoje iza intenzivnih pritisaka jeste ogromno naftno bogatstvo Venecuele, koje predstavlja najveće potvrđene rezerve nafte na svijetu. Slabljenje režima u Karakasu otvorilo bi vrata za kontrolu nad tim resursima, što je očigledan ekonomski interes.
Sa Trampovim izjavama koje nagovještavaju kontinuitet politike promene režima, globalna javnost i akteri na tržištima sa zabrinutošću prate naredne američke poteze u regionu i njihove moguće posledice po ekonomiju i geopolitiku.
Iako retorika i jačanje vojnog prisustva pojačavaju rizik i nestabilnost u regionu, prelazak u otvoreni široki rat zahtijevao bi ogroman politički, logistički i pravni napor, kao i suočavanje sa međunarodnom osudom.
Najvjerovatniji scenariji u kratkom roku obuhvataju kombinaciju ciljanih vojnih akcija, povećanih sankcija i diplomatskog pritiska, uz mogućnost daljih tenzija i incidenata koji bi mogli eskalirati nepredviđeno. Svijet će nastaviti da prati situaciju u Latinskoj Americi, jer ishod ima potencijalne posledice za regionalnu stabilnost i globalne tokove energije.
(Oružjeonline/Mondo)