Evropski diplomate upozorile su Kremlj da je NATO spreman da odgovori maksimalnom silom na dalja kršenja vazdušnog prostora, uključujući obaranje ruskih aviona, nakon niza incidenata iznad Istočne Evrope.
Evropske diplomate u Moskvi ove nedelje upozorile su Kremlj da je NATO spreman da odgovori na dalja kršenja vazdušnog prostora maksimalnom silom, uključujući obaranje ruskih aviona, rekli su zvaničnici upoznati sa diskusijama za Blumberg.
Na napetom sastanku u Moskvi, britanski, francuski i njemački izaslanici izrazili su zabrinutost zbog incidenata u kojima su tri borbena aviona MiG-31 preletjela estonski vazdušni prostor prošle nedelje, rekli su zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti jer su razgovori održani iza zatvorenih vrata. Nakon razgovora, zaključili su da je kršenje vazdušnog prostora bila namjerna taktika, koju su naredili ruski komandanti.
Ruski zvaničnici su negirali da su njihovi avioni ušli u estonski vazdušni prostor i kažu da ne pokušavaju da testiraju NATO. Rekli su da je poseban incident u kojem su dronovi ušli u poljski vazdušni prostor bio greška. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ove nedelje da ruski vojni letovi poštuju međunarodna pravila.
Niz kršenja vazdušnog prostora NATO
Istočne članice NATO-a suočile su se ovog mjeseca sa nizom kršenja vazdušnog prostora, što predstavlja neviđeni test odlučnosti alijanse, dok Vladimir Putin pojačava napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini, a podrška SAD Kijevu pokazuje znake posustajanja.
Predsjednik Donald Tramp je ove nedelje pozvao Ukrajinu da povrati svu teritoriju koju je Rusija zauzela "uz podršku Evropske unije", dok je ulogu SAD opisao prvenstveno kao prodaju oružja koje saveznici mogu poslati na front.
Na ivici eskalacije
Detalji sastanka u Moskvi pokazuju da je Putinu dato snažnije upozorenje o seriji preleta dronova i upada iznad Istočne Evrope i otkrivaju kako se obje strane nalaze na ivici eskalacije.
Tokom razgovora, ruski diplomata je rekao Evropljanima da su upadi odgovor na napade Ukrajine na Krim, rekli su zvaničnici. Kremlj, međutim, kaže da takve operacije ne bi bile moguće bez podrške NATO-a i da Rusija stoga vjeruje da je NATO, uključujući evropske zemlje, već u sukobu sa Rusijom.
Rusi vodili detaljne beleške
Prema izjavama zvaničnika, ruska strana je vodila opsežne bilješke tokom razgovora, što je navelo evropski tim da spekuliše da su njihove diplomate dobile instrukcije da detaljno izveštavaju o stavu NATO-a komandnom lancu.
Zvaničnik njemačke vlade potvrdio je da se sastanak održao i da su ambasadori jasno stavili do znanja Moskvi da takvi upadi moraju prestati. Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je juče da koordinira sa Parizom, Londonom i Varšavom i da podržava "sve mjere koje su neophodne".
Britanski i francuski portparoli nisu bili odmah dostupni da komentarišu sastanak. Predsjednik Emanuel Makron je u intervjuu za Frans 24 odbio da precizira kako će NATO odgovoriti na dalje upade, prenio je Index.
Incidenti u porastu
Član 4 Sjevernoatlantskog sporazuma, koji pokreće konsultacije o uočenoj prijetnji, pokrenut je samo devet puta u istoriji alijanse od njenog osnivanja 1949. godine - dva puta ovog mjeseca, nakon incidenata u Poljskoj i Estoniji.
Danske vlasti su juče saopštile da razmatraju isti dok istražuju moguću rusku ulogu u napadima dronovima koji su poremetili vazdušni saobraćaj, iako je Kremlj ponovo negirao umiješanost.
"Namera je da se stvore podjele i da nas uplaše. Pretnja hibridnih napada i dalje postoji", rekao je juče novinarima danski ministar pravde Peter Humelgard.
"Rusija nas testira"
Porast takve aktivnosti poklapa se sa stavom nekih bezbjednosnih zvaničnika da će Moskva, čiji rat protiv Ukrajine ulazi u četvrtu godinu, vjerovatno izbjeći konvencionalni napad na Zapad i umesto toga sprovesti hibridnu operaciju sa namernom dvosmislenošću oko njenog porijekla i motiva.
"Rusija nas testira, testira našu spremnost, testira našu odlučnost da uzvratimo udarac. Mislim da je veoma važno pokazati solidarnost i, što je još važnije, brzu reakciju", rekao je litvanski predsjednik Gitanas Nauseda u ponedeljak u Njujorku, na marginama Generalne skupštine UN.
Evropa se suočava sa dilemom
Ipak, neizvjesnost oko Putinovih namera stavlja evropske zvaničnike pred dilemu: kako odgovoriti bez izazivanja neželjene eskalacije i potkopavanja jedinstva Alijanse.
Tramp je podržao lidere NATO-a, uključujući poljskog premijera Donalda Tuska, koji su pozvali na odlučniji stav i mogućnost obaranja ruskih aviona, dok je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus upozorio da bi saveznici mogli "upasti u Putinovu zamku eskalacije" ako počnu da pucaju na ruske avione.
"Ako NATO obori ruski avion pod izgovorom navodnog kršenja vazdušnog prostora, to će biti rat", rekao je juče ruski ambasador Aleksej Meškov na francuskom radiju RTL.
Praktični problemi i nedostatak resursa
Incidenti su, pored političkih, otkrili i praktične probleme u odbrani istočnog krila NATO-a. Rumunske vlasti su 13. septembra pratile ruski dron koji je prešao njihov vazdušni prostor i ostao u njemu 50 minuta. Iako su ga pratila dva F-16, odluka da se ne obori, zbog rizika od pada krhotina, izazvala je kritike.
"Kada je u pitanju vaša bezbjednost, nema većeg prioriteta nego pokazati onima koji vas testiraju da ste sposobni da zaštitite svoj vazdušni prostor", rekao je bivši rumunski predsednik Trajan Basesku za Digi TV.
Rumunski nacionalni savjet za odbranu je tek u četvrtak odobrio pravila angažovanja za obaranje aviona. Vlasti u Bukureštu se takođe suočavaju sa dilemom zbog nedostatka finansiranja i adekvatne opreme, rekli su zvaničnici upoznati sa ovom temom.
Obaranje dronova raketama vazduh-vazduh, kao što je nedavno urađeno u Poljskoj, skupo je i neefikasno, rekli su zvaničnici. Potrebni su sistemi za borbu protiv dronova slični onima koji se koriste u Ukrajini, i nesmrtonosni alati poput ometanja i sajber kontrole, zaključili su stručnjaci.