Kineske carine na američku robu stupile su na snagu.
Kineske carine na sav američki uvoz u iznosu od 84 odsto stupile su jutros na snagu, znatno veće od ranije najavljenih 34 odsto. Peking je juče najavio mjere, ali su one stupile na snagu u ponoć po lokalnom vremenu.
To je odgovor na američke carine od 125 odsto koje je Trampova administracija ranije nametnula na kinesku robu. Trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomije ne pokazuje znake jenjavanja. Peking kaže da će se "boriti do kraja", dok Vašington takođe najavljuje da neće popustiti.
Osim carina, Kina je uvela i niz ograničenja za više od deset američkih kompanija. Između ostalog, njihovim direktorima je zabranjen ulazak u zemlju, a same kompanije više ne mogu da ulažu na kinesko tržište.
Kina i Evropska unija razmijenile su mišljenja o jačanju ekonomske i trgovinske saradnje kao odgovor na američke carine, saopštilo je kinesko ministarstvo trgovine.
Ministar trgovine Vang Ventao razgovarao je u utorak u video razgovoru sa komesarom EU za trgovinu i ekonomsku bezbjednost Marošem Šefčovičem o ponovnom pokretanju pregovora o podršci trgovini, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva.
Tema razgovora bilo je trenutno otvaranje pregovora o minimalnim cijenama kineskih električnih vozila, dodaje se u saopštenju.
Kina se pažljivo i dugoročno pripremila za navalu carina iz Vašingtona i ima niz kratkoročnih i dugoročnih kontramjera, kaže Dejvid Reni, urednik geopolitike u časopisu Ekonomist.
Govoreći za "BBC", Reni kaže da su kineski zvaničnici i akademici sa kojima je nedavno razgovarao u Pekingu svjesno očekivali trgovinski sukob tokom Trampove predsjedničke kampanje.
"Kina voli da planira. Dugo se i pažljivo pripremala"
"Kina voli da planira. Oni vole petogodišnje planove. Izuzetno im je teško da se nose sa tako hirovitim, transakcijskim američkim predsjednikom", rekao je Reni.
"Pripremali su se veoma pažljivo i veoma dugo. Imali su kratkoročne pripreme specifične za SAD, ali i dugoročne mjere da pokušaju da preorijentišu i rebalansiraju svoju cjelokupnu ekonomiju, da smanje zavisnost od izvoza", dodao je on.
Jedan od najjasnijih primjera kineske strategije je uvođenje carina na američku soju. Reni ističe da ta mjera direktno utiče na Trampovu glasačku bazu na Srednjem zapadu SAD, dodajući da Peking može istovremeno da dobije soju iz Brazila i Argentine.
"Logika u Pekingu ide ovako: šta možemo da uradimo da povrijedimo Trampove glasače, da privučemo njegovu pažnju, da možemo da kupimo negdje drugdje?", objasnio je Reni.