Sve kineske kontramjere su napravljene tako da nanesu bol američkoj ekonomiji i preduzećima kao odgovor na američke mjere.
Lideri Kanade, Džastin Trudo i Meksika, Klaudija Šejnbaum razgovarali su telefonom sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom prošle nedelje kako bi pronašli rješenje nakon što je on uveo carine njihovim zemljama, ali izgleda da je malo vjerovatno da će kineski predsjednik uskoro uputiti sličan poziv.
Peking, koji je za razliku od bliskih američkih partnera i suseda godinama bio u trgovinskom i tehnološkom ratu sa SAD, ima drugačiji pristup Trampu tokom njegovog drugog mandata, jasno stavljajući do znanja da sve pregovore treba voditi na ravnopravnoj osnovi.
Kineski lideri kažu da su otvoreni za razgovore, ali su se takođe pripremili za veće američke carine, koje su porasle za 20 odsto otkako je Tramp preuzeo dužnost prije sedam nedelja, piše AP.
U namjeri da ne budu uhvaćeni nespremni kao što su bili tokom Trampovog prvog mandata, Kinezi su bili spremni sa mjerama odmazde -nametanjem sopstvenih taksi prošle nedelje na uvoz ključnih poljoprivrednih proizvoda iz SADi još mnogo toga.
"Dok Vašington eskalira tarife, Peking ne vidi druge opcije osim da uzvrati - rekao je Sun Jun, direktor kineskog programa u Stimson centru, istraživačkom centru sa sjedištem u Vašingtonu.
"To ne znači da Peking ne želi da pregovara, ali se to ne može posmatrati kao molba za pregovore ili milost.
Kao druga po veličini svjetska ekonomija, Kina teži da bude velika sila i na regionalnoj i na globalnoj sceni, izazivajući poštovanje svih zemalja, posebno SAD, kao dokaz da je Komunistička partija Kinu učinila prosperitetnom i jakom.
Nakon što su SAD prošle nedelje dodale carinu od 10 odsto na postojeću carinu od 10 odsto uvedenih 4. februara, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova dalo je najoštriju osudu do sada:
"Ako je rat ono što SAD žele, bilo da se radi o tarifnom ratu, trgovinskom ratu ili bilo kojoj drugoj vrsti rata, spremni smo da se borimo do kraja.
Ponavlja se oštra retorika iz 2018. godine, kada je Tramp pokrenuo svoj prvi trgovinski rat sa Kinom i kada ona nije uspjela da se osvijeti.
Lideri u Pekingu su od tada razvili set mjera za carine, ograničenja uvoza, kontrolu izvoza, sankcije, regulatorne revizije i mjere za ograničavanje poslovanja američkih kompanija u Kini.
Sve kineske kontramjere su napravljene tako da nanesu bol američkoj ekonomiji i preduzećima kao odgovor na američke mjere.
To je omogućilo kineskoj vladi da brzo reaguje na Trampovo nedavno sveobuhvatno udvostručavanje novih carina na kinesku robu uvođenjem niza uzvratnih mjera, uključujući oporezivanje mnogih američkih poljoprivrednih dobara do 15%, obustavljanje uvoza drvne građe iz SAD i stavljanje na crnu listu 15 američkih kompanija, piše AP.