Ne manjka aktivnosti suprotstavljenih strana ni na nekim drugim svjetskim žarišnim tačkama.
Dok se u prijestonici Saudijske Arabije, Rijadu, vode američko-ruski pregovori između delegacija koje predvode šefovi diplomatija dvije zemlje Marko Rubio i Sergej Lavrov, sa ciljem konačnog okončanja rata u Ukrajini, ne manjka aktivnosti suprotstavljenih strana ni na nekim drugim svjetskim žarišnim tačkama.
Iz Indo-Pacifika, regiona gdje Kina uporno pokušava da nametne svoju dominaciju i sprovodi svoju pomorsku ekspanziju, stižu vijesti o novim vojnim manevrima Pekinga i Vašingtona. Kina je u subotu rasporedila brodove obalske straže u vodama u krugu od 60 kilometara od obale najzapadnije filipinske provincije Palavan, izvijestio je Njuzvik. Filipini su već dugo u teritorijalnom sporu sa Pekingom u Južnom kineskom moru.
Iako se ranije spor odnosio uglavnom na nekoliko grebena, kineska obalska straža već više od mjesec dana patrolira samo nekoliko desetina kilometara od provincije Zambales u blizini najnaseljenijeg filipinskog ostrva Luzon, gdje se nalazi glavni grad Manila.
Manila gleda na trenutne patrole Pekinga kao na nezakonitu tvrdnju svoje jurisdikcije daleko od kineskih voda. Kina, pak, tvrdi da ima suverenitet nad većim dijelom Južnog kineskog mora, navodeći kao argument istorijska prava, uprkos odluci međunarodnog arbitražnog suda iz 2016. godine koji je odbacio tvrdnje Pekinga, kako podsjeća američki list.
Podaci o praćenju brodova koje je u nedjelju podijelio Rej Pauel, direktor platforme za pomorsku analitiku i praćenje pomorskog saobraćaja SeaLight na Univerzitetu Stenford, pokazuju da su brodovi kineske obalske straže napustili Skarboro Šol, sporni greben koji je Kina prisvojila od svog susjeda nakon tenzija 2012. - i otplovili prema jugu, na 35 nautičkih milja od Palavana, arhipelaga u kojem živi populacija od milion ljudi.
Kineski brodovi su se nalazili unutar filipinske ekskluzivne ekonomske zone (EEZ), oblasti koja se proteže 200 nautičkih milja od njene obale, gdje Manila ima ekskluzivna pravo da istražuje i eksploatiše prirodne resurse prema Konvenciji UN o pravu mora (UNCLOS).
Pomorski manevri kod Japana i Filipina
Pauel je kinesko raspoređivanje nazvao "demonstracijom sile", citirajući analizu SeaLighta iz 2023. "Nametljive patrole su ključni dio kineske taktike 'sivih zona', čiji je cilj uspostavljanje stalnog prisustva i postepena normalizacija kineske jurisdikcije nad područjima koja su dodijeljena njenim susjedima prema međunarodnom pravu", rekao je on.
Taktike sive zone odnose se na akcije koje se koriste za sticanje strateške prednosti bez pokretanja punog vojnog odgovora. Iako je stranim brodovima dozvoljeno da prolaze kroz EEZ prema pravilima o slobodi plovidbe, Filipini su protestovali protiv kineskih pomorskih snaga zbog nezakonitog uspostavljanja jurisdikcije, kao i zbog kineske izgradnje vještačkih ostrva u okviru svoje EEZ.