Uvijek iznova nakon ruske invazije 2022. godine, Zelenski i drugi uspješno bi nagovorili Bajdena da se predomisli, bilo da se radilo o isporuci projektila, tenkova ili borbenih aviona.
Početkom maja, kad je ruska artiljerija počela da napada Harkov, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski našao se u poziciji u kojoj je bio mnogo puta prije: zatražio je od američkog predsjednika Džoa Bajdena da se predomisli oko toga koliko daleko će ići u pomoći Kijevu.
Uvijek iznova nakon ruske invazije 2022. godine, Zelenski i drugi uspješno bi nagovorili Bajdena da se predomisli, bilo da se radilo o isporuci projektila, tenkova ili borbenih aviona.
Međutim, posljednji zahtjev bio je nedvosmisleno još veći: više od dvije godine Vašington je branio Ukrajini da američkim oružjem napada ciljeve unutar Rusije, jer bi to moglo dovesti do eskalacije napetosti između dvije supersile.
Ipak, Zelenski je u konačnici ove nedjelje uspio, zahvaljujući koaliciji zastupnika i visokih zvaničnika u Vašingtonu i Kijevu, koji su iskoristili očajnu situaciju u Harkovu kako bi natjerali Bajdena da ukine ograničenja.
Ova se priča temelji na intervjuima sa 18 visokih američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika i parlamentarnih zastupnika - od kojih je većina zatražila anonimnost.
Pokazalo se da je grupa zvaničnika pokušavala da natjera savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivana i Bajdena da pristanu na ono što bi moglo biti njihovo najveće popuštanje u ovom ratu.
Prijetilo je rusko zauzimanje Harkova, što bi zadalo značajan udarac ukrajinskoj poziciji na terenu. Kad bi Rusija zauzela Harkov, imala bi značajan prostor za osvajanje drugih ključnih područja u istočnoj Ukrajini.
To bi takođe potkopalo Bajdenovu opkladu na Kijev - onu koju je podupro oružjem i drugom pomoći vrijednom milijarde dolara. Ako je postojala jedna bitka koja bi Bajdena mogla da natjera da se predomisli, onda je to bio Harkov.
Čak i prije ofanzive u Harkovu, zvaničnici u Pentagonu i Evropskom zapovjedništvu SAD-a u Ramštajnu u Njemačkoj bili su sve zabrinutiji zbog položaja Ukrajine na bojnom polju. Američko ministarstvo odbrane nije moglo da pošalje prijeko potrebno oružje u Kijev od decembra, kada mu je ponestalo sredstava za obnavljanje vlastitih zaliha, a Kongres je mjesecima odugovlačio s usvajanjem nove pomoći. Kao rezultat toga, ukrajinskim vojnicima na prvim crtama brzo je ponestajalo municije i protivvazdušne odbrane.
Ministar odbrane Lojd Ostini njegovi saradnici sa zabrinutošću su posmatrali kako su ruske snage počele da napreduju na bojnom polju i sredinom aprila počele se gomilati na ruskoj strani granice u blizini Harkova. Ostin je bio zabrinut da bi Moskva mogla da zauzme grad. Šef Pentagona je sa svojim saradnicima počeo da raspravlja o "vojnoj korisnosti" dopuštanja Ukrajincima da u Harkovskoj regiji napadaju ruske mete preko granice.
Dok je u Vašingtonu jačao konsenzus da Ukrajina treba da udara unutar Rusije, jedan od najstrastvenijih zagovornika Kijeva u borbi protiv Moskve u američkoj administraciji stigao je u Ukrajinu.
U martu je Majkl Karpenter, bivši predstavnik SAD-a u Organizaciji za bezbjednosnu saradnju u Evropi sa središtem u Beču, počeo da radi u Veću za nacionalnu bezbjednost kao viši direktor za evropska pitanja. Njegovi osjećaji prema Kijevu ukorijenjeni su u njegovom iskustvu susreta s preživjelima masakra u Buči 2022. gde su ruske snage navodno ubile stotine ljudi, uključujući djecu.
Otputovao je u Kijev na sastanke sa Zelenskim i njegovim saradnicima 13. maja - samo tri dana nakon što je započela ruska ofanziva u Harkovu. Poruka Kijeva je bila jasna: želimo da odmah ukinete ograničenja vezana za američko oružje. Više od 4000 ljudi evakuisano je iz Harkova, ali je nekoliko civila već ubijeno u borbama - a broj žrtava će vjerovatno rasti.
Čini se da su zapadne obavještajne službe potvrdile informacije Kijeva o stanju borbi na frontu u Harkovu. Rusija je bila u velikoj prednosti. Ruski avioni mogli su napadati Harkov, a da uopšte ne napuste ruski vazdušni prostor. A Ukrajina nije mogla da presreće ruske klizne bombe - koje imaju domet između 40 i 60 kilometara - a da ne prekrši zahtjeve Vašingtona.
Tog istog dana - 13. maja - Salivan, Ostin i general Čarls Braun razgovarali su sa Zelenskim i njegovim saradnicima preko videokonferencije. Kijev je službeno zatražio da Bijela kuća ukine ograničenja na oružje kako bi mogli da gađaju ruske položaje preko granice. Takođe su zatražili ubrzanu isporuku protivtenkovske i protivvazdušne odbrane, što je Ostin prihvatio.
Salivan, Ostin i Braun su prihvatili da zahtev Ukrajine ima smisla i odlučili službeno da preporuče Bajdenu da SAD ukine ograničenje za ovaj konkretan slučaj.
Pitanje je bilo samo hoće li Bajden da pristane.
Istog dana u Vašington je u Kapitol Hil stigla koalicija ukrajinskih parlamentaraca. Zakonodavci često posjećuju SAD kako bi pokušali da ubijede Kongres i američku administraciju da učine više da pomognu Ukrajini – više oružja, više obuke pilota, više novca.
SAD su tradicionalno spore u donošenju odluka o tome koje oružje će poslati i pod kojim uslovima će Kijevu dozvoliti da ga koristi, a Ukrajinci koriste svako putovanje da podstaknu jednu veliku potražnju. Uvijek je upitno da li će se uprava složiti tog dana, nedjelju dana ili mjeseci kasnije.
Ovoga puta Ukrajinci su zahtjevali tri stvari: više obuke za ukrajinske pilote unutar SAD, sisteme protivvazdušne odbrane i ukidanje ograničenja za napade na ruskoj teritoriji.
U nizu razgovora sa demokratama i republikancima, Ukrajinci su Kongresu prenijeli koliko je ukrajinska vojska ranjiva u Harkovu i koliko će civila biti ubijeno jer Kijevu nije dozvoljeno da napadne preko ruske granice. Strahovi SAD od eskalacije su legitimni, tvrdili su poslanici, ali nisu važniji od svega što će biti izgubljeno ako Ukrajina ne može da uzvrati — i to brzo.
"SAD već godinama govore da su zabrinute zbog eskalacije. Počinjemo da mislimo da je to samo izgovor", rekao je jedan ukrajinski poslanik.
Izvor: Kurir / zelenski AP Evan VucciNa Kapitol Hilu se nekoliko poslanika sastalo sa Ukrajincima kako bi razgovarali o tome kako izvršiti pritisak na Bijelu kuću da promjeni kurs. Predstavnici Džim Hajms i Majk Tarner, predsjedavajući Komiteta za obaveštajne poslove Predstavničkog doma, i predstavnik Džeri Konoli napisali su pismo 20. maja pozivajući administraciju da podrži zahtjeve Kijeva.
Hajms je ponovo razgovarao sa Salivanom, pozivajući administraciju da ozbiljno razmotri štetu koja je već učinjena u Harkovu i posljedice otvaranja drugog ruskog fronta u Ukrajini.
"Osjećam da je Bela kuća uvijek bila previše konzervativna u pogledu vrsta isporučene municije", rekao je Hajms: "Ali kada je počela ruska ofanziva na Harkov, ovo pitanje je izbilo u prvi plan. Rusi su znali da Ukrajinci imaju vezane ruke i da ne mogu da dohvate artiljeriju koja je pustošila Harkovom".
Do završetka sastanaka sa ukrajinskim predstavnicima, Salivan je dovršavao preporuku koju je trebalo da odnese Bajdenu, a koju je iznio 15. maja. U Ovalnom kabinetu, Salivan je tvrdio da bi Ukrajina trebalo da bude u mogućnosti da koristi američko oružje za odbranu od ruskih napada na Harkov i preporučio djelimično ukidanje ograničenja.
Predsjednik se složio i uputio Salivanu i Pentagonu da počnu rad na promjeni.
U isto vrijeme dok su se ovi razgovori odvijali u Bijeloj kući, državni sekretar Entoni Blinken stigao je u Kijev na još jednu rundu razgovora sa ukrajinskim zvaničnicima.
Tokom konferencije za novinare 15. maja u Kijevu, Blinken je naglasio da se Sjedinjenim Državama žuri da isporuče oružje za pomoć Ukrajini. I dok je rekao da Vašington nije podsticao niti omogućavao udare van Ukrajine, on je takođe primjetio da Ukrajina na kraju mora da donese sopstvene odluke o tome kako da se bori u ovom ratu.
Bajden je već dao instrukcije Salivanu i Pentagonu da nastave sa posljednjom rundom internih diskusija o toj odluci, ali je razgovor sa Blinkenom 17. maja dodatno uvjerio predsjednika da je to bio pravi potez. Blinken je proveo mnogo godina sa Bajdenom i obavijestio je predsjednika o njegovoj posjeti Kijevu, rekavši da Rusi koriste zabranu predsjednika da nekažnjeno napadnu Harkov.
Dok su Amerikanci razmatrali i planirali, više od deset zemalja dalo je slične dozvole Ukrajini. Izolacija Bajdenove administracije je porasla poslednjih dana nakon što su francuski predsjednik, šef NATO-a i najviši diplomata Ujedinjenog Kraljevstva svi izrazili podršku ukidanju ograničenja.
20. maja, najviši odbrambeni i vojni lideri iz celog svijeta susreli su se virtuelno sa ukrajinskom odbrambenom kontakt grupom u Pentagonu. Na sastanku, koji su predvodili Ostin i Braun, razgovaralo se o tome da li Ukrajini treba dozvoliti da koristi američko oružje za prekogranične napade u Rusiji.
"Fokus SAD je na podršci borbi u različitim oblastima. I obraćamo pažnju na ono što se dešava u i oko Harkova", rekao je Braun novinarima nakon sastanka, aludirajući na interne diskusije.
Ranije ove nedjelje, Salivan je dao poslednje zeleno svijetlo Pentagonu da obavesti Ukrajinu o zvaničnoj odluci administracije. Povjerljivo pismo je poslato ukrajinskoj vojsci u kojem se tačno navodi kakvo oružje Harkov može da koristi i pod kojim okolnostima.
Zvaničnici u Vašingtonu i Kijevu složili su se da ćute o toj odluci dok Ukrajina planira svoju kontraofanzivu. Blinken je u srijedu javno ponudio svijetu nagovještaje onoga što je već odlučeno.
"Obilježje pristupa Bajdenove administracije bilo je prilagođavanje kako su se uslovi menjali, kako se menjalo bojno polje, kako se menjalo ono što je Rusija radila", rekao je on tokom posjete Moldaviji, zemlji koja je takođe na udaru Kremlja.
SlJedećeg dana, američki zvaničnici su potvrdili promJenu politike. Sada se postavlja pitanje da li će Bajdenova administracija na kraju dati Ukrajini više prostora za upotrebu američkog oružja na ruskoj teritoriji van oblasti Harkova.
Koliko daleko će Bajdenova administracija pustiti Ukrajinu?
Dvoje ljudi bliskih administraciji Zelenskog izjavilo je da u Kijevu postoji određena frustracija što će ukrajinska upotreba američkog oružja biti geografski ograničena na graničnu oblast u Harkovu, na čemu druge zemlje nisu insistirale. Ali to je početak.
Na konferenciji za novinare u Pragu u petak, Blinken je upitan koliko daleko bi Bajdenova administracija pustila Ukrajinu. On nije isključio mogućnost napada na mete na drugim mJestima u Rusiji.
"Ubuduće, nastavićemo da radimo ono što smo radili, što se prilagođava prema potrebi. I to je, kao što sam rekao, obilježje našeg angažmana i biće i dalje", rekao je Blinken.