Posle dvije decenije lova na teroriste američka obavještajna zajednica, vrijedna 100 milijardi dolara godišnje, prekvalifikuje osoblje i preuređuje moćnu špijunsku mašineriju kako bi se pripremila za mogući sukob s velikim potencijalnim protivnicima.
Jačanje mreže špijuna usmjerenih na Kinu jedan je od ciljeva velike, ali uglavnom tajne promjene u CIA-i i njenim sestrinskim američkim obavještajnim agencijama, saznaje "The Wall Street Journal".
,,Pristupamo NR Kini kao globalnom prioritetu, više nego udvostručivši proračunska sredstva posvećena misiji u Kini u protekle tri godine i uspostavivši Kineski misijski centar kao jedino CIA-ino središte u zemlji za koordinaciju napora cijele agencije po ovom pitanju"'' ističe direktor CIA-e Vilijam Burns u intervjuu za WSJ.
Peking je Vašingtonu izvukao tepih pod nogama kad je prije deset godina razotkrio veliku mrežu stranih špijuna u Kini. Prema istrazi "Njujork Tajmsa", vlada NR Kine uspjela je da ubije ili zatvoriti 18 do 20 izvora CIA-e od 2010. do 2012. godine.
Iz dobro pouzdanih izvora spominje se još veći broj - najmanje 30 ubijenih špijuna CIA-e u dvogodišnjem razdoblju. Američka vlada nikad nije javno priznala gubitak svojih kineskih agenata.
Nedostatak agenata CIA-e u Kini ostavio je SAD u mraku oko toga što kineski vođa Si Điping, smjera po pitanju Tajvana, ali i ostalih planova.
,,Uopšte nemamo pravi uvid u planove i namjere rukovodstva u Kini'' priznao je bivši zvaničnik obavještajne službe. Umjesto informacija iz prve ruke od izvora, Vašington podatke prikuplja pomoću alata za prisluškivanje komunikacija i špijunskih satelita koji prate kinesko vojno raspoređivanje i planove modernizacije. Uz to, američko znanje o Sijevim planovima dolazi uglavnom iz zaključaka i analiziranja njegovih javnih izjava.
Posle 2020. CIA i druge obavještajne agencije počele su smanjivati izdatke za borbu protiv terorizma kako bi se usredsredile na kinesku vladu. Ubrzo nakon što je postao direktor 2021, Burns je osnovao misijsko središte za Kinu, koje okuplja najbolje obavještajne analitičare i tehnološke stručnjake. Direktor CIA-e takođe održava nedeljni sastanak posvećen Kini, okupljajući najviše zvaničnike u svojoj kancelariji na sedmom spratu u sjedištu agencije u Virdžniji.
Agencija takođe podstiče ljude koji već rade u CIA-i da nauče mandarinski jezik i aktivno zapošljava govornike mandarinskog. Takođe, sve se više traže i stručnjaci u novim tehnologijama. Naime, američke obavještajne službe moraju pratiti napredak Kine na različitim područjima, od vještačke inteligencije do sintetičke biologije.
Poslednjih godina je naraslo suparništvo SAD-a i Kine na područjima poput kvantnog računarstva, nuklearne fuzije i rijetkih minerala. Kina je takođe pojačala vlastitu špijunažu, nerijetko koristeći društvene mreže poput LinkedIna za kontaktiranje i regrutovanje bivših američkih obavještajnih zvaničnika.
Burns je 2021. osnovao jedinicu usredsređenu na nove tehnologije te uključuje saradnju s privatnim sektorom. Mnogo toga što američke obavještajne agencije treba da znaju skriveno je naočigled i može se pronaći u sve većoj bazi obavještajnih podataka otvorenog koda, koja predstavlja nove izazove za američke obavještajne službe. Podaci otvorenog koda uključuju milijarde objava na društvenim mrežama, velike, komercijalno dostupne baze podataka i akademske radove.
Američki obavještajci trenutno do velike većine podataka o Kini dolaze putem elektroničkog "njuškanja", odnosno presretanja telefonskih poziva, e-pošte i drugih oblika digitalne komunikacije. Takva obavještajna signalizacija rijetko može zamijeniti špijune u pronalaženju pravih namjera ili slabosti protivnika, ističu američki zvaničnici.