U Nigeru raste anti-francuski sentiment otkad je vojska svrgnula predsjednika i preuzela vlast prošle srijede. Ali Makron je na izborima obećao ,,restart“ odnosa sa Afričkim kontinetom. Slobodno se može reći da ovakav ,,restart“ nije očekivao. Ambasada u Nigeru gori!
,,Živio Putin!“ ,,Dolje Francuska!“
U nedelju na protestu pristalice vojne hunte uzvikivale su parole podrške predsjedniku Rusije Putinu i pozivale na izbacivanje Francuskih snaga iz Nigera. Niger je postao nezavistan od Francuske 1960. Vojna hunta je saopšila da je da je predsjednik Bazuma siguran ali to nije nezavisno potvrđeno. Jake reakcije su došle iz međunarodnie zajednice. EU i Francuska su obustavile isporuku pomoći i stimulišućih sredstava namijenjenih zapadnoafričkoj državi. Zasad niko od međunarodnih aktera, ni regionalnih ni svjetskih, nije priznao vlast vojne hunte.
Hitno je organizovan sastanak ECOWAS sa kojeg je dat ultimatum da se za nedelju dana vrati ustavni predsjednik Bazuma. Zaprijećeno je vojnom akcijom, mada je još uvijek nepoznato kojeg bi oblika bila, ko bi učestvovao, a ko podržavao takvu akciju. Predsjednik Čada je preuzeo ulogu medijatora između hunte i međunarodne zajednice. Ostaje da se vidi koji je domet njegove diplomatije.
Sve zemlje Evropske unije su prepoučile vojim državljanima da napuste Niger, a Francuska sprema evakuaciju svojih državljanja kojih je nekoliko stotina u Nigeru trenutno.
Kao saveznici vojne hunte koje je preuzela vlast pojavili su se Burkina Faso i Mali koji su rekli da bi vojna intervencija u Nigeru bila ravna objavi rata i njima i da su spremni da se oružano brane. Sve to dodatno komplikuje situaciju.
Predsjednik Bazuma je u intervju za Fajnanšl tajms ranije ove godine upozorio na širenje anti-zapadnog i ant-francuskog sentimenta ali je, da ironija bude očite, odbacio mogućnost vojnog udara u Nigeru. Tajs sentiment je uspješno iskoristila Rusija pozicionirajući sebe kao lidera borbe protiv zapada. Valja reći, da je malo vjerovatno da je Rusija umiješana u ovaj državni udar već da su generali pod strahom od smjena odlučili da preuzmu vlast. Naime, lider pučista je glavnokomandukući Predsjedničke garde.
Niger je važio za stabilnu državu u regiji. Posle napuštanja Malija i Burkine Faso, francuska je svoju vojsku stacionirala tamo, a oko hiljadu američkih vojnika je stalno stacionirano tamo. U Nigeru se nalazi i regionalna baza američkih dronova kojima su naneseni veliki gubici Islamskoj državi. Niger ima i jednu od najvećih rezervi uranijuma. Udio tog uranijuma u francuskim nuklearnim elektranama je 17 odsto. Značajan je udio i u britanskoj potrošnji uranijuma.
Podsaharska Afrika je bezbjednosno rovit region.
U prethodnih godinu dana državni udari su se desili u susjednim Čadu, Burkini Faso, Maliju, Gvineji i Sudanu.
Ne može se reći da je u ovim državama došlo demokratizacije. Baš suprotno, na vlast državnim udarima pretežno su došle vojne hunte. Pokreti za smjenu vlasti nisu predvođeni građanskim i populističkim ideologijama. Bliže je istini da su to bili elitistički sukobi, u kojima su vojne strukture poslale jasnu poruku, civilne, zapadno orjentisane vlade su impotentne da riješe probleme bezbjednosti, korupcije i raspodjele dobara.
Vojničke hunte igraju na kartu jakih lidere i patriotskih osjećanja. S obzirom na kolonijalno nasljeđe evropskih država, a posebno Francuske u tom dijelu svijeta, njihova saradnja je skoro nemoguća.
Francusko vojno angažovanje u regionu je počelo 2013. godine kada je Francuska vojska zaustavila napredovanje grupa povezanih sa Alkaidom i Islamskom državom. Francuzi su dočekani kao oslobodioci, a Oland, tadašnji predsjednik Francuske, je rekao da mu je to najljepši dan u životu. Prijetnje džihadističkih grupa u regionu nisu prestale ni danas, a prisustvo francuske vojske koja nije donijela stabilnost okrenulo je javno mijenje. Francuska je postala okupator. Pa je tako zatraženo da francuske trupe napuste Mali 2022, a Burkina Faso 2023. godine. Danas, umjesto francuskih trupa, u Maliju se nalaze vojni kampovi Vagnera, a očekuje se njihovo raspoređivanje u Burkini Faso.