Ugledni ekonomista Dezmond Lahman smatra da će ekonomske mjere koje su nedavno uvedene uvući Ameriku i svijet u najveću krizu u istoriji.
Američke Federalne rezerve pokušale su da obuzdaju podivljalu inflaciju donoseći mjere za koje mnogi ekonomisti smatraju da će izazvati dugoročnu štetu. Federalne rezerve ušle su prije neki dan u istoriju odobrivši treće uzastopno povećanje od 75 baznih poena u namjeri da se izbore sa usijanom inflacijom koja muči američku ekonomiju. Veliko povećanje, koje je bilo nezamislivo prije samo nekoliko mjeseci, podiglo je referentnu kamatnu stopu centralne banke na 3 do 3,25 odsto, što je najviša stopa federalnih fondova od globalne finansijske krize 2008. godine.
Ekonomski analitičar Dezmond Lahman, stručnjak u čije analize se vjeruje, smatra da je ovaj potez Federalnih rezervi i njenog šefa Džeroma Pauela jako loš. Po Lahmanu, radi se o pokušaju da se ispravi ranija greška i to na taj način što je načinjena još veća.
"Često se kaže da dvije greške ne čine jedno dobro. Nešto slično bi se moglo reći o šefu američkih Federalnih rezervi Džeromu Pauelu. Dvije velike greške monetarne politike u suprotnom smjeru ne doprinose postizanju stabilnosti cijena i maksimalnom zapošljavanju. Prošle godine, vodeći previše opuštenu monetarnu politiku, FED je ugrozio stabilnost cijena, dok je istovremeno stvorio balon na tržištu kapitala i nekretnina. Doprinjeo je porastu inflacije na višedecenijski maksimum tako što je predugo držao kamatne stope na nulto-nižoj granici i tolerisao povećanje ponude novca. To su učinili čak i u vrijeme kada se privreda snažno oporavljala i dobijala najveći mirnodopski budžetski podsticaj u istoriji. U međuvremenu, FED je doprineo nezdravim tržišnim balonima imovine i kredita tako što je preplavio tržište likvidnošću. To su učinili kupujući 120 milijardi dolara mjesečno u obveznicama američkog trezora i hipotekarnim hartijama od vrijednosti čak i u vrijeme kada su američka tržišta kapitala i nekretnina bila u teškoj krizi", navodi Lahman u svojoj analizi.
Udar na preduzeća, ali i domaćinstva
Ova odluka je najteži politički potez Federalnih rezervi u borbi protiv inflacije od osamdesetih godina i vjerovatno će prouzrokovati velike probleme za milione američkih preduzeća i domaćinstava, tako što će povećati cijenu zaduživanja za kuće, automobile ili kreditne kartice. Jedan od razloga za strah od potpune ekonomske recesije su akutne poteškoće koje već postoje na tržištu nekretnina. Te poteškoće uzrokovane su više nego udvostručenim stopama na hipoteke sa ispod 3 procenta na početku godine na preko 6 procenata trenutno. Kao rezultat toga, tokom protekle godine, zahtjevi za hipotekom su opali za 30 procenata, stanovanje je postalo najmanje pristupačno u istoriji, a samopouzdanje građevinara nastavlja da pada. Istorijski gledano, tržište nekretnina je najosjetljivije na pooštravanje politike FED-a i to je pad koji obično vodi ekonomiju u recesiju.
Predsjednik Federalnih rezervi Džerom Pauel priznao je da ovako brzo pooštravanje na finansijskom tržištu može da izazove dosta problema.
"Više kamatne stope, sporiji rast i mekši uslovi na tržištu rada smanjiće inflaciju, ali će takođe donijeti bolne probleme domaćinstvima i preduzećima. To su nesrećni troškovi smanjenja inflacije, ali neuspjeh u obnavljanju stabilnosti cena značio bi daleko veći bol", upozorio je Pauel.
Strašno poskupljenje osnovnih namirnica
U projekcijama FED-a navodi se da će srednja stopa nezaposlenosti u 2023. godini porasti na 4,4 odsto, što je za 0,5 odsto više od projekcije iz juna, a 0,7 odsto više od trenutne stope nezaposlenosti. Pored toga, američki bruto domaći proizvod revidiran je na 0,2 odsto, čak 1,5 odsto manje nego što je bilo projektovano u junu. To je znatno ispod procjena analitičara iz Banke Amerike, koji su procjenili da će BDP biti revidiran na 0,7 odsto. Podjednako su loše i projekcije kretanja inflacije. Predviđa se da će osnovni rashodi za ličnu potrošnju, omiljena mjera FED-a za rast cijena, ove godine dostići 4,5, a naredne 3,1 odsto, dok se u junu smatralo da će te stope iznositi 4,3, odnosno 2,7 odsto. Poslednje analize pokazuju da zbog visoke inflacije potrošači sada troše oko 460 dolara više mjesečno na osnovne namirnice nego u ovo vrijeme prošle godine.
Globalna kriza neminovna
"Evropa je poslata u recesiju zbog gašenja ruskog prirodnog gasa, ekonomski rast Kine je zaustavljen kao rezultat njene politike nulte tolerancije na Kovid, a Svjetska banka sada upozorava na rizik od talasa dugova tržišta u razvoju. Ako početkom sledeće godine FED-ov nastavak monetarne politike podstakne svjetsku ekonomsku i krizu finansijskog tržišta, visoka inflacija će postati najmanja od naših ekonomskih briga. Međutim, FED će otkriti da će sa ekonomijom u značajnoj recesiji, iako je možda na putu da ispuni svoj cilj i savladavanju inflacije, biti jako teško da ispuni glavni cilj svog drugog mandata, a to je povećanje zaposlenosti. Ovo može da potpali najveću ekonomsku krizu u istoriji", zaključio je ekonomista.