Pored očekivanog podnošenja zahtjeva Švedske za prijem u NATO, očekuje se da isto ovog mjeseca učini i Finska.
Ministarka spoljnih poslova Švedske, An Linde, rekla je u četvrtak tokom posjete Vašingtonu da je dobila uvjeravanja od Sjedinjenih Američkih Država da će dobiti potpunu podršku tokom perioda kada potencijalni zahtjev ove zemlje za ulazak u NATO bude obrađen od strane 30 zemalja u alijansi.
Švedska i susjedna Finska ostale su van NATO bloka tokom Hladnog rata, ali su ruska aneksija Krima 2014. godine i njena invazija na Ukrajinu naveli ove države da ponovo razmisle o svojoj bezbjednosnoj politici, pa je tako članstvo u NATO savezu više vjerovatno nego prije.
"Naravno, neću da ulazim u detalje, ali sam veoma sigurna da sada imamo potvrdu od SAD o zaštiti. Međutim, to nisu konkretne bezbjednosne garancije, one koje možete dobiti samo ako ste punopravni član NATO-a", rekla je Linde za švedsku televiziju iz Vašingtona nakon sastanka sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom.
Linde je odbila da kaže kakva je uvjeravanja dobila od Blinkena.
"To znači da Rusiji može biti jasno da ako usmjere bilo kakvu vrstu negativnih aktivnosti protiv Švedske, kojima su zaprijetile, to ne bi bilo nešto što bi SAD samo dozvolile da se desi bez odgovora", rekla je ona.
U saopštenju američkog Stejt departmenta objavljenom nakon sastanka navodi se da je Blinken ponovo potvrdio privrženost Vašingtona politici NATO-a dobrodošlice novim članicama, ali nije pominjala bezbjednosna uvjeravanja.
Švedski ministar odbrane odbrane rekao je prošlog meseca da bi aplikacija mogla da izazove brojne odgovore Rusije, uključujući sajber napade i propagandne kampanje za podrivanje bezbjednosti Švedske.
Moskva je upozorila da bi mogla da rasporedi nuklearno oružje i hipersonične rakete u evropskoj eksklavi Kalinjingrad ako Švedska i Finska postanu članice NATO-a.