UPCG je predsjedniku Vlade uputila poziv za sastanak, uz dokument sa 13 predloga za ublažavanje problema sa kojima se suočavaju privrednici.
Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) pozvala je Vladu da povećanje minimalnih zarada prati konkretnim mjerama podrške privredi, uključujući subvencije za mala preduzeća, mogućnost otplate poreza na dobit u ratama i moratorijum na nove državne i lokalne namete u trajanju od najmanje dvije godine, prenosi CdM.
Iz UPCG upozoravaju da bi primjena najavljenog Euro modela, bez detaljnih ekonomskih analiza i odgovarajućih zaštitnih mehanizama, mogla dodatno opteretiti poslovanje kompanija, usporiti investicije i ugroziti postojeća radna mjesta.
Iako podržavaju rast zarada i unapređenje životnog standarda zaposlenih, poslodavci smatraju da troškove takve politike ne mogu snositi isključivo kompanije. Zbog toga traže da Vlada prije donošenja konačnih odluka uspostavi dijalog sa privredom i dogovori rješenja koja će omogućiti održivo povećanje zarada.
UPCG je predsjedniku Vlade uputila poziv za sastanak, uz dokument sa 13 predloga za ublažavanje problema sa kojima se suočavaju privrednici.
Među ključnim zahtjevima su zadržavanje modela dvije minimalne zarade, u iznosima od 800 i 1.000 eura od 1. januara 2027. godine, postepeno uvođenje novih iznosa i finansijska pomoć mikro i malim preduzećima i preduzetnicima.
„Privreda ne traži privilegije, već predvidive, stabilne i održive uslove poslovanja“, poručuju iz UPCG, naglašavajući da država mora preuzeti dio odgovornosti za posljedice mjera koje povećavaju troškove rada.
Poslodavci predlažu da se tokom prelaznog perioda od najviše 12 mjeseci uvedu subvencije za najugroženije privredne subjekte ili omogući fazna primjena novih minimalnih zarada. Time bi se, smatraju, smanjio rizik od naglog rasta troškova i problema u poslovanju preduzeća sa ograničenim finansijskim rezervama.
Jedan od zahtjeva odnosi se na mogućnost plaćanja poreza na dobit u šest mjesečnih rata, kako bi kompanije lakše upravljale novčanim tokovima i održale likvidnost, prenosi CdM.
UPCG traži i moratorijum od najmanje 24 mjeseca na uvođenje novih ili povećanje postojećih državnih i lokalnih nameta. Uz to, zahtijevaju da država, javne ustanove, fondovi i lokalne samouprave uredno izmiruju obaveze prema privredi u zakonskim i ugovorenim rokovima.
Prema ocjeni poslodavaca, stabilni troškovi i predvidiva pravila neophodni su za planiranje zapošljavanja, razvojnih projekata i novih ulaganja.
Predlozi UPCG obuhvataju i izmjene načina isplate naknada tokom odsustva zaposlenih.
Unija traži da naknade za bolovanje nakon 30 dana direktno isplaćuje Fond za zdravstveno osiguranje, dok bi se naknade za trudnička bolovanja isplaćivale iz Fonda od prvog dana. Predlažu i da naknade za porodiljsko i roditeljsko odsustvo direktno isplaćuju nadležni centri za socijalni rad.
Ove promjene, prema njihovom predlogu, trebalo bi da prate uvođenje elektronskog bolovanja, efikasnija kontrola opravdanosti odsustva i redovna isplata naknada.
Kada je riječ o zapošljavanju stranih radnika, UPCG traži odustajanje od uvođenja testa tržišta rada kao uslova za zapošljavanje, kao i pojednostavljivanje i ubrzavanje procedura za izdavanje dozvola za boravak i rad.
Poslodavci traže i preispitivanje predloženih izmjena Zakona o radu koje bi ograničile promjene akta o sistematizaciji radnih mjesta za zaposlene koji su u radnom odnosu 31. avgusta 2026. godine.
Prema tumačenju UPCG, predloženo rješenje stvorilo bi različit tretman privatnog i javnog sektora, jer se isto ograničenje ne bi odnosilo na organe i subjekte čiji su osnivači država ili lokalna samouprava.
Zabrinutost zbog najavljenog Euro modela iskazana je i na zajedničkoj sjednici Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije, Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća i Grupacije računovodstvenih agencija, održanoj u okviru Privredne komore Crne Gore, prenosi CdM.
Predstavnici privrede ocijenili su da rast zarada mora biti usklađen sa produktivnošću i stvaranjem nove vrijednosti, uz očuvanje konkurentnosti kompanija.
„Poruka privrednika jeste da rast zarada mora biti praćen rastom produktivnosti i stvaranjem nove vrijednosti, uz uvažavanje realnih ekonomskih mogućnosti privrede“, saopštila je Privredna komora Crne Gore.
Predsjednik Odbora malih i srednjih preduzeća Aleksandar Minić kazao je da su privrednici zabrinuti jer smatraju da najavljeno povećanje zarada nije dovoljno usklađeno sa rastom produktivnosti.
„Privrednici nijesu protiv povećanja zarada, ali ono mora biti zasnovano na realnim mogućnostima ekonomije“, istakao je Minić.
On je upozorio da bi, ukoliko se zanemare ekonomske mogućnosti kompanija, moglo doći do rasta cijena, smanjenja zaposlenosti, gašenja malih biznisa i pada investicija. Posebno je ukazao na ograničene kapitalne rezerve malih i srednjih preduzeća, zbog kojih se teže prilagođavaju naglom povećanju troškova.
Minić se založio za postepeno povećanje zarada tokom dužeg perioda, uz precizno definisane uslove i način primjene najavljenog modela.
Sličan stav iznio je i predsjednik Odbora udruženja metalurgije Boban Stanić, koji je ukazao na značaj proizvodnje za razvoj crnogorske ekonomije.
„Dio današnjih problema proizlazi upravo iz nedostatka proizvodnje, zbog čega je potrebno dodatno podstaći razvoj privrede i jačanje proizvodnih djelatnosti“, rekao je Stanić.
On je istakao da privrednike zabrinjava nedostatak preciznih informacija o najavljenim promjenama, posebno kada je riječ o njihovim finansijskim posljedicama, prenosi CdM.
„Zbog toga je neophodno uspostaviti partnerski odnos između države i privrede, uz jasne informacije koje bi poslodavcima omogućile da procijene posljedice predloženih mjera“, naglasio je Stanić.
Predstavnici privrede smatraju da je prije konačnog definisanja Euro modela neophodno sprovesti detaljne analize njegovog uticaja na troškove poslovanja, cijene, zaposlenost, investicije i konkurentnost, uz uvažavanje razlika među privrednim sektorima.
Upozoravaju da povećanje minimalnih zarada ne utiče samo na zaposlene koji primaju minimalac, već može izazvati pritisak na cjelokupnu strukturu zarada, uključujući primanja stručnog i rukovodećeg kadra.
Prema njihovim procjenama, povećani troškovi rada mogli bi se prenijeti na cijene sirovina, repromaterijala i usluga, dodatno podstaći inflaciju i oslabiti položaj domaćih proizvođača. Posebno bi mogla biti pogođena izvozno orijentisana preduzeća, koja nemaju uvijek mogućnost da veće troškove prenesu na kupce na međunarodnim tržištima.
Kao moguće posljedice navode smanjenje proizvodnje, investicija i zapošljavanja, gašenje najranjivijih preduzeća, prelazak dijela poslovanja u sivu zonu i odliv kapitala i radne snage.
Ukazali su i na rizik od smanjenja mogućnosti zapošljavanja mladih i visokoškolaca, kao i na položaj malih i srednjih preduzeća i njihovih dobavljača, koji bi mogli biti posebno izloženi novim finansijskim opterećenjima.
„Bez jasnih ekonomskih analiza, dijaloga sa privredom i konkretnih mjera za povećanje produktivnosti, predloženi model ne može biti podržan“, poručili su privrednici.
Osim mjera za ublažavanje troškova rada, privrednici smatraju da je potrebno usvojiti širi program podrške domaćoj proizvodnji i povećanju produktivnosti, prenosi CdM.
Predlažu veća ulaganja u modernizaciju opreme, automatizaciju, digitalizaciju, energetsku efikasnost, razvoj stručnog kadra i povoljnije finansiranje investicija.
Posebno su ukazali na potrebu da se sredstva Programa za unapređenje konkurentnosti privrede, koja za 2026. godinu iznose 3,5 miliona eura, višestruko povećaju u narednoj godini.
Prema njihovom stavu, podrška privredi treba da omogući kompanijama da unaprijede produktivnost, modernizuju poslovanje i lakše podnesu veće troškove rada, umjesto da se teret ekonomskih promjena prenosi isključivo na poslodavce.
Privrednici se zalažu i za jasniju razvojnu politiku, snažniju domaću proizvodnju, povećanje izvozne konkurentnosti i smanjenje zavisnosti od uvoza.
U raspravu o najavljenim mjerama uključio se i Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore, koji je saopštio da se posljedice Euro modela već razmatraju na katedrama i Vijeću te ustanove.
Sa Fakulteta su najavili da će na panel-diskusiji u novembru predstaviti rezultate dvije stručne analize o uticaju najavljenih mjera ekonomske politike na makroekonomsku stabilnost i poslovanje preduzeća.
Istakli su da istraživanja sprovode u skladu sa društvenom misijom ustanove, Strategijom razvoja Fakulteta i odgovornošću akademske zajednice da doprinese stručnoj raspravi i savjetodavnom djelovanju u oblasti ekonomske politike.
„Analizu efekata Euro modela ćemo raditi u skladu sa svojom društvenom misijom, ne po pozivu“, poručili su sa Ekonomskog fakulteta.
Dodali su da analize sprovode u okviru istraživačkog rada članova katedri, na dobrovoljnoj osnovi, a ne na zahtjev zainteresovanih strana ili u okviru komercijalnih ugovora.
Zahtjevi UPCG i upozorenja predstavnika privrede ukazuju na potrebu da se povećanje zarada razmatra zajedno sa njegovim ukupnim ekonomskim posljedicama.
Poslodavci ne osporavaju potrebu za unapređenjem životnog standarda zaposlenih, ali traže da se prije konačnih odluka predstave ekonomske projekcije, razmotri postepena primjena mjera i definiše podrška kompanijama koje bi bile najviše pogođene.
U središtu njihovih zahtjeva su subvencije, poreske olakšice, stabilnost nameta, efikasnija administracija, blagovremeno izmirivanje obaveza javnog sektora i snažnija podrška proizvodnji i investicijama.
Privrednici poručuju da je cilj pronaći ravnotežu između većih zarada zaposlenih i sposobnosti poslodavaca da očuvaju poslovanje, radna mjesta i konkurentnost, prenosi CdM.
Ključno pitanje za Vladu ostaje da li će prije konačnog definisanja Euro modela otvoriti suštinski dijalog sa privredom i dio troškova i rizika predloženih promjena ublažiti konkretnim mjerama podrške.