Podgorica 13.9. - Opozicione partije neće uspjeti da usaglase jedinstvenu platformu za pregovore o novom ustavu sa vladajućom koalicijom ako na sastanku lidera prvi čovjek Srpske liste Andrija Mandić ne odustane od zahtjeva da Crna Gora ustavno bude definisana kao država građana i naroda.
Pokret za promjene čvrst je u namjeri da odbije takvo rješenje jer se ta stranka i Socijalistička narodna partija zalažu da se Crna Gora ustavno definiše kao građanska država i da su građani nosioci suvereniteta, kazali su izvori "Vijesti" iz opozicije uključeni u pregovore.
Međutim, veliki su izgledi da će PzP, SNP, Albanska alternativa i Bošnjačka stranka, uz već dogovorena 24 takozvana normativna pitanja, postići kompromis o službenom jeziku i ostalim identitetskim pitanjima i pred parlamentarnom većinom izaći sa jedinstvenom pregovaračkom platformom, dodali su izvori "Vijesti" iz opozicije koji nijesu isključili mogućnost dogovora o tome sa Narodnom strankom i Demokratskom srpskom strankom.
Lideri opozicije trebalo bi u cetvrtak da utvrde završnu verziju platforme, na osnovu koje bi pregovarali o usvajanju ustava dvotrećinskom većinom u parlamentu, čime bi se izbjegao ustavni referendum.
Lider PzP Nebojša Medojević rekao je agenciji MINA da će opozicija najkasnije u ponedjeljak parlamentarnoj većini poslati tu platformu, ako danas bude postignut dogovor.
Tada bi, prema informacijama "Vijesti", lideri opozicije trebalo da stave potpis na platformu u slučaju da se danas dogovore.
Sagovornik "Vijesti" iz PzP kazao je da u SNP-u, Bošnjačkoj stranci i Albanskoj alternativi postoji spremnost da prihvate njihov predlog da se ustavom definiše da je službeni jezik jedinstven, ijekovskog izgovora, koji neko naziva crnogorskim, neko srpskim a neko bošnjačkim, što izvor "Vijesti" iz SNP-a nije negirao.
"Možda je i za DSS prihvatljiv ovaj predlog, dok je NS još rezervisana prema tome", dodao je izvor iz PzP-a.
Međutim, dok u PzP tvrde da su blizu dogovora da podrže rješenje iz predloga ustava u kome se ne nabraja nijedna vjerska zajednica, iz SNP-a tvrde da zagovaraju rješenje iz Ustava iz 1992. godine u kome se kaže da su "Pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica, Rimokatolička crkva i druge vjeroispovijesti odvojene od države".
"O ovom pitanju je prethodno postignut dogovor, ali je PzP odustao od rješenja prema kojem se vjerske zajednice nabrajaju", dodao je sagovornik iz SNP-a.
Kada je u pitanju državljanstvo, u opoziciji ga doživljavaju kao 25 riješeno pitanje jer je PzP pristao, na zahtjev svih ostalih opozicionih subjekata, da se u platformi navede da crnogorski državljani imaju pravo na dvojno državljanstvo, pri čemu su insistirali na dodatku "u skladu sa zakonom".
Dogovoreno je da se od vladajuće koalicije u platformi traži da Skupština dvotrećinskom većinom usvaja zakone koji se tiču državljanstva.
Sagovornici iz opozicije naveli su da kod svih postoji volja da rješenje o državnim simbolima glasi "Crna Gora ima grb, zastavu i himnu" i da se to pitanje tretira posebnim zakonom.
Opozicija je dogovorila da traži da se u preambuli ustava nabroje svi narodi koji žive u Crnoj Gori, dok se u predlogu ustava pominje "Crnogorski narod".
(Vijesti)