Kraj rasprave o državnim simbolima i Danu državnosti

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović kazao je da su izmjenama i dopunama Zakona pristupili kako bi preduprijedili i sankcionisali narušavanje ugleda države i njenih simbola.

“Odnosno opravdali očekivanje građana da preduzmemo mjere u interesu očuvanja simboličkih i identitetskih obilježja Crne Gore”, kazao je Bogdanović na sjednici parlamenta.

Bogdanović je rekao da je predloženim zakonom propisana dopuna u odnosu na obavezu da se zastava stalno vije na objektima organa lokalne samouprave i opštinskih ustanova.

“Vođeni smo jasnim ciljem da se u Crnoj Gori, kao i u drugim savremenim demokratskim državama, obezbijede svi mehanizmi za normativnu i materijalnu zaštitu državnih obilježja i njenih posebnosti”, naveo je ministar.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Dragutin Papović, istakao je da nije riječ o nacionalnim već simbolima države Crne Gore i da zaslužuju poštovanje.

“Ove simbole imamo od 2004. godine i njihov najveći kvalitet je da nikoga ne vrijeđaju. Mislim da u njima nema ništa uvrjedljivo niti protiv jedne nacije, niti vjeroispovijesti u Crnoj Gori”, kazao je Papović.

On je rekao da u himnoj nema ništa uvrjedljivo i da ona samo slavi Crnu Goru i da smatra da je, kao takva, prihvatljiva za sve građane, narode i vjere u Crnoj Gori.

“Nema razloga zašto bi neko bio protiv simbola. Zakon ne propisuje da je bilo ko obavezan da voli te simbole, ali treba da svi građani imaju poštovanja prema njima”, rekao je Papović.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić, kazao je da Crna Gora ima veliki broj simbola koji mogu biti prihvatljivi svim građanima.

“Ali 2004. godine kada su se usvajani simboli postojala je zajednica Srbija i Crna Gora i onaj ko je pisao zakon o simbolima želio je da pošalje poruku da je protivnik te države i većinskog naroda koji je u njoj živio”, rekao je Mandić.

On se zahvalio pripadnicima srpskog naroda i drugim građanima koji godinama pružaju otpor i istrajavaju na jasnoj poruci da simboli u Crnoj Gori nijesu prikladni.

Prema riječima Mandića, predloženi zakon je u funkciji zastrašivanja.

“Siguran sam da u Crnoj Gori postoji dovoljan broj građana koji će pružiti otpor na svakom mjestu i koji će poslati poruku da nije usjelo i nije zaživjelo ono što je bila osnovna namjera 2004. godine”, naveo je Mandić.

On je predložio da se pronađe rješenje kako bi imali himnu bolju od trenutne i koja će biti prihvatljiva svima.

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, smatra da se zalaže da se, uz simbole koji su definisani Ustavom, razmišlja o tome da se, zbog potrebe pomirenja državotvornog naroda Crne Gore i rješavanje ovog pitanja za sva vremena, uvaži “nacionalna tradicija, kultura sjećanja, sve ono što nas veže, naša prošlost”.

On je rekao da treba razgovarati i doći do rješenja.

“Jer niko nema ništa protiv ove himne ako se dođe do teksta koji je prihvatljiv najvećem dijelu građana”, dodao je on.

Poslanica Socijaldemokratske partije, Draginja Vuksanović Stanković, kazala je da u toj stranci smatraju da se zakon, ukoliko se izglasa, neće moći primijeniti ili će pod znakom pitanja biti dovedena primjena dugogodišnje prakse upotrebe grba i simbola Crne Gore na pojedinim proizvodima.

Ona je pročitala član kojim je predviđeno da se novčano kazni pravno lice ako upotrijebi grb ili zastavu kao robni ili uslužni žig za obilježavanje robe i usluga.

Vuksanović Stanković je pitala je da li će primjenom zakona sa mnogo brendiranih proizvoda morati da se ukloni crnogorski grb.

“Žalosno je da živimo u državi u kojoj treba da određujemo grb ili zastavu sa nekom cifrom. To posmatram kao cijenu. To za mene ima vrijednost koja se ne može mjeriti prekršajima, eurima”, rekla je Vuksanović Stanković, navodeći da se uvode kazne za nap.

Ona je kazala da se uvode kazne za neupotrebu zastave i himne a da je Crna Gora jedina država u kojoj se radi za vrijeme praznika.

Predlog ne sadrži odredbe koje su ranije bila predložena a odnosi se na novčano kažnjavanje za neustajanje tokom intoniranja himne.

Parlament je prihvatio amandman poslanika Liberalne partije Andrije Popovića kojim je predviđeno da se državna zastava ističe i na zgradama u kojima se nalaze prostorije političkih partija.

Predloženim izmjenama propisuju se kazne od hiljadu do 20 hiljada eura za pravno lice koje upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore.

Ista kazna predviđena je ako se na grbu ili zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda ili izmijeni, upotrijebi kao robni ili uslužni žig, uzorak ili model ili ako se zastava postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirka ili zavjesa.

Propisane su kazne i ukoliko se u tekstu ili melodiji himne izvrši bilo kakva izmjena ili se izvede na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore.

Kazne za odgovorna lica su od 300 do dvije hiljade eura, za fizička lica od 300 do dvije hiljade, a za preduzetnike od 300 do šest hiljada eura.

Zakonom se uvodi obaveza da se zastava stalno vijori na zgradama organa lokalnih samouprava i javnih ustanova, čiji je osnivač država.

Poslanici će se o ovom zakonu izjasniti naknadno.